Vahid Karavelić, nekadašnji komandant Prvog korpusa Armije RBiH i autor knjige “Geopolitika i terorizam“, izjavio je da ”izraelski napad na Pojas Gaze predstavlja školski primjer državnog terorizma kojeg nad Palestincima provodi izraelski režim”.
Bogato znanje, vojno iskustvo i energiju Karavelić je proteklih godina usredotočio na istraživanje i pisanje doktorske disertacije, a potom i knjige “Geopolitika i terorizam“, koja u naučnim krugovima slovi za enciklopedijski prikaz ključnih odrednica i odnosa geopolitike i terorizma. Istakao je da je naučno istraživanje za ovo djelo trajalo više od 10 godina i da obuhvata višedecenijsko praćenje dešavanja u geopolitičkom smislu sa aspekta mira i stabilnosti u svijetu, pa tako i regiji i Bosni i Hercegovini.
“Ovo djelo je nešto što se prvi put u ovom obliku i na ovakav naučni način govori o terorizmu. Tu su stotine izvora i ja sam svojom doktorskom disertacijom pokušao dati sasvim novu definiciju terorizma“, rekao je Karavelić.
Duboko je uvjeren da njegovo djelo treba prevesti i na turski, engleski, arapski i brojne svjetske jezike kako bi ovo naučno poimanje geopolitike i terorizma bilo prikazano široj i naučnoj javnosti i mimo našeg govornog područja.
“Do sada se u političkom diskursu od najvišeg svjetskog nivoa do lokalnih nivoa pogrešno upotrebljavao pojam terorizam. Najkraće rečeno, najčešće se pojam terorizam upotrebljava od strane jakih, velikih i moćnih da etiketiraju ono što čine mali, slabi i nemoćni. Tu je samo jedan cilj da se oni koji oponiraju velikim i moćnim prikaže teroristima. Od samog nastanka se pojam tako koristio“, kazao je Karavelić i dodao da naučni pristup sada kaže da taj oblik terorizma protiv državnih organa i država postoji, ali da je znatno manjeg obima i značaja u odnosu na ono što mnoge državne vlasti i organi čine nad sopstvenim i drugim narodima
Karavelić je naglasio da jedan od najopasnijih i najrazornijih vrsta terorizma jeste državni terorizam koji se opet dijeli na unutrašnji i vanjski terorizam.
Nova definicija terorizma
U knjizi je više od 20 zvaničnih definicija terorizma, a Karavelić je kazao da je komparativnom metodom uporedio i stavove međunarodnih institucija o tom pitanju i da sve dosadašnje definicije uglavnom govore o terorizmu koji je usmjeren protiv države i njenih organa, a ne i o državnom terorizmu.
“Stoga sam se odlučio da dam novu definiciju terorizma. Najopštija definicija terorizma jeste da je terorizam svaka radnja i postupak koja izaziva kod ljudi psihičke i fizičke posljedice i koja je politički motivisana. To je generalna definicija i po mom uvjerenju će zasigurno vremenom morati biti prihvaćena kao takva“, istakao je Karavelić.
Dodao je da je terorizam po definiciji i svaki nepravilan postupak slabijeg na nepravdu jačeg, a koji također izaziva posljedice kod ljudi i koji ima političku pozadinu.
Ističići da se više možemo držati samo starih definicija, Karavelić je kazao da svaki teror sa političkim motivom jeste terorizam.
Agresija na BiH klasični je primjer državnog terorizma
Karavelić je u knjizi opširno pisao o agresiji na BiH od 1992. do 1995. kao klasičnom obliku državnog terorizma, sa posebnim osvrtom na teroriziranje građana Sarajeva i drugih gradova, a sve to argumentira presudama Haškog tribunala.
“Agresija na Bosnu i Hercegovinu i sa istoka i sa zapada, od strane beogradskog nacionalističkog režima i od strane zagrebaćkog nacionalističkog režima, u cilju stvaranja velikosrpskih i velikohrvatskih država, je bio klasični primjer državnog terorizma. Ja ustvari govorim da agresija i rat vremenom iščezavaju, a da će sve više u upotrebi biti pojam terorizma jer je on sveobuhvatan pojam“, rekao je Karavelić.
Problem je što velike sile žele svijet prilagoditi sebi
Karavelić je kazao da svijet ponovo nijemo promatra stradanje naroda u Gazi, a da možemo i u tom bliskoistočnom slučaju prepoznati vezu geopolitike i terorizma o kojima je u knjizi pisao.
“U knjizi sam govorio i da se za zaštitu od terorizma u budućnosti mora stvoriti jedinstven sigurnosni sistem od lokalnog do svjetskog nivoa i da svi sigurnosni sistemi država moraju biti kompatibilni i da postoji dobar protok informacija. Samo tako se možemo nadati boljoj sigurnosti i sa manje terorizma u svijetu“, kazao je Karavelić.
Ističući da najveći problem današnjice sa aspekta terorizma jeste pokušaj velikih sila da prilagode svijet sebi, Karavelić je rekao da ta borba proizvodi sukobe i terorizam.
Proizvođači oružja i kreatori sukoba
Sa aspekta terorizma u svijetu, a posebno na Bliskom istoku, Karavelić je kazao da važnu ulogu igra namjenska industrija i proizvodnja oružja u svijetu, a o čemu je precizno statistički govorio i u svojoj knjizi “Geopolitika i terorizam“.
“Po podacima iz 1995. godine, same Sjedinjene Američke Države proizvode 48 posto od ukupne namjenske proizvodnje u svijetu. Slijede Velika Britanija, Francuska, Njemačke pa Rusija i Kina. Tih nekoliko zemalja proizvode oko 50 posto svjetske proizvodnje oružja. Svega dva ili tri posto svjetske proizvodnje oružja u svijetu se pravi i preostalih 190-ak država. To govori šta je najveći uzrok terorizma i ko ga proizvodi i kako. Proizvedeno oružje neće mirovati, mora se trošiti, a da bi se trošilo potrebno je blagovremeno pripremiti teren, proizvesti kriza pa se onda vrši državni terorizam pod navodnicima i pod izgovorom uspostave demokracije ili promjene političkog sistema“, naglasio je Karavelić i dodao da se to radi planski.
Nužna reforma Vijeća sigurnosti UN-a
Karavelić je posebno kritikova trenutnu strukturu i način funkcioniranja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija te je dodao da je to neprihvatljivo za budućnost da pet stalnih članica imaju pravo veta na sve odluke.
“Tih pet zemalja iz Vijeća sigurnosti same proizvode negdje oko 80 posto svjetskog naoružanja i vojne opreme. Vijeće sigurnosti čine oni kao rezultat Drugog svjetskog rata, a tu se mora nešto učiniti reformama kako bi se smanjio terorizam“, mišljenja je Karavelić.
U kontekstu ovih podataka o proizvodnji oružja u svijetu, Karavelić je kazao da je to povezano i sa situacijom aktuelnog izraelskog napada na Pojas Gaze.
Rat u Gazi je školski primjer izraelskog državnog terorizma
Smatra da je izraelski rat u Gazi najklasičniji i školski primjer državnog terorizma izraelskog režima protiv palestinskog naroda i Gaze. Dodao je da primjer izraelskog državnog terorizma jeste i napad na humanitarni brod “Mavi Marmara“ u Sredozemnom moru iz 2020. godine.
“Sve to skupa ostatak svijeta vrlo inertno i površno posmatra i opservira paušalnim komentarima da to nije dobro. Nema poduzimanja mjera i sankcija protiv onih koji proizvode i generiraju terorizm. Ja u svojoj knjizi Izrael kao državu i njegov režim stavljam u grupu najortodoksnijih i najškolskijih primjera državnog terorizma i ono što radi u Gazi jeste državni terorizam“, rekao je Karavelić.
Nečastan odnos Zapada prema Bošnjacima
Komentirajući trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH i regiji, Karavelić je kazao da je geopolitički položaj najveći problem sa aspekta sigurnosti jer se BiH nalazi na između onih koji imaju aspiracije na njenu teritoriju.
“Ako pogledamo historiju, Bosna i Hercegovina je malo živjela u mirnom i sigurnom dobu, najčešće je ratovala i branila se“, istakao je Karavelić i kazao da su srpski i hrvatski nacionalizmi najveći i najopasniji bili i u prošlom stoljeću, a da su i danas najozbiljnija prijetnja miru u regiji.
Poručivši da je u knjizi naveo veliki broj terorističkih organizacija u svijetu, uključujući i srpske i hrvatske nacionalističke terorističke organizacije, Karavelić je kazao da su upravo one bile uzrok agresije na Bosnu i Hercegovinu. Protagonisti te agresije, smatra, ”i danas djeluju i pokušavaju spriječiti život i opstanak multietničke, multikonfesionalne i multikulturalne Bosne i Hercegovine”.
Ukazujući na to kako na zapadu sve više prolazi kada se za Bosnu i Hercegovinu kaže da je ona leglo terorizma, bijelog terorizma, da je puna mudžahedina, Karavelić je kazao da to nije istina, a da o tome govori i činjenica da je u BiH učinjena tolika nepravda i zločin, a da nije odgovoreno niti jednim činom osvete i revanšizma od bošnjačkog naroda nad kojim je počinjen i genocid.
“Odnos Zapada prema Bošnjacima i muslimanima Bosne i Hercegovine i regiona je nadasve nečastan, nemoralan i nepravedan. Suština i budućnost svijeta jeste u međusobnom uvažavanju i poštivanju. Nemoguće je da iko prilagodi svijet sebi jer je on toliko heterogen da nema teoretske mogućnosti da on postane monolitan“, zaključio je Karavelić.
