Poremećaji srčanog ritma, odnosno aritmije, zastupljeni su u svakoj životnoj dobi, iako se s godinama mijenjaju vrste aritmija. Nisu sve aritmije jednako opasne, jedna ipak drastično povećava rizik od moždanog udara.
Kardiolog Vito Mustapić ističe da je najčešća srčana aritmija fibrilacija atrija, a njezina incidencija značajno raste u starijoj životnoj dobi. Sama aritmija nastaje u lijevoj srčanoj pretkomori te dovodi do treperenja srčanih pretkomora potencijalno uzrokujući stvaranje ugruška, koji pak može migrirati u mozak, a posljedica je razvoj moždanog udara.
Kako prepoznati
Najčešći simptomi fibrilacije atrija su osjećaj treperenja srca, nedostatak zraka pri fizičkom naporu i umor. Zanimljivo je da atrijska fibrilacija može biti asimptomatska, ovisno o populaciji i rizičnim faktorima i do u 20-30 posto slučajeva, ali to nimalo ne umanjuje njezine komplikacije.
Rizične grupe
Najčešći rizični faktori za razvoj fibrilacije atrija su starija životna dob, povišen krvni pritisak, šećerna bolest, bolesti srca kao što je bolest krvnih žila ili zalistaka, pretilost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola te sve češće dijagnosticirana apneja u spavanju.
Rano otkrivanje fibrilacije atrija ključno je u pravodobnom liječenju, u prvom redu uvođenje antikoagulantne terapije. Riječ je o terapiji kojom se sprečava stvaranje ugruška, a podrazumijeva korištenje lijekova koji razrjeđuju krv - antikoagulansa. Antikoagulantna terapija efikasno prevenira jednu od najgorih komplikacija što je moždani udar, no mora se provoditi pod nadzorom ljekara kako bi se izbjegle potencijalne neželjene nuspojave.
