"Dešavanja u Vijeću sigurnosti su na neki način potvrdila moje ranije stanovište da smo mi kao mala zemlja uvijek predmet pregovora i dogovora, nekada i manipulacija od strane velikih sila", istakao je Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, u posljednjem ovosedmičnom izdanju Rezimea na FTV.
"Kad se tuku slonovi strada trava. Bojim se da smo u ovoj situaciji mi upravo ta trava. Ne bih rekao da smo previše stradali ali bojim se, ako bi se ova tendencija nastavila, ovako slabljenje pozicije da onda ne ide u dobrom smjeru. Želio bih da vjerujem da, prije svega naši prijatelji iz SAD-a, imaju jasniju viziju i da su možda napravili neki sporazum koji znači možda korak unazad da bi se kasnije napravila dva unaprijed."
Smatra da Rusi nisu pobijedili Aaerikance, te da je ovo kontinuirana borba između velikih sila.
"Ako bi to uporedili sa šahovskom igrom, ja mislim da su Amerikanci izgubili jednog pješaka, ali dobri igrači će uvijek spasiti partiju i na kraju pobijediti. Kod amerikanaca zavisi koja je administracija na vlasti. Vjerujem da administracija Joea Bidena ima jasnu viziju šta uraditi sa Zapadnim Balkanom. Ova teritorija jugoistočne Evrope je na neki način geostrateški vrlo interesantna i velike sile svakako imaju pretenzije da dominiraju na tom prostoru."
Na pitanje zašto Rusiji smeta OHR, Trnka odgovara: "Ovo što radi Dodik, on je samo izvršilac jedne politike koju provodi Rusija jer ona može svoju poziciju ojačati ako unosi elemente destabilizacije. Svjesna je činjenice da su oko Bosne i Hercegovine i Srbije članice EU i članice NATO pakta. Dakle ona pokušava grčevito da se ubaci na ovaj prostor. Ako pogledate saopštenja ruske ambasade u BiH i izjave Dodika vidjećete da su to sve iste rečenice."
Građanski model organizacije države garantuje stabilnost jedne zemlje
Kaže da je u Dejtonu napravljen koncept koji je instalirao generatora stalne krize u BiH.
"Pošlo se od toga da napravi privilegovanu poziciju sa tri konstitutivna naroda koji u ustavnom sistemu imaju privilegiju da budu zastupljeni obavezno u institucijama BiH, na nekim tačkama čak paritetno, bez obzira na brojnost stanovništva. Time su apriori isključeni iz učešća u vlasti svi građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. U Dejtonu je tada rečeno ovo je nužno napraviti da bismo zaustavili rat, a vi izvolite kad bude mirno okruženje izaberite nove ljude u organe vlasti pa nek oni naprave demokratski ustav. To isto je ponovi Evropski sud za ljudska prava od presude Sejdić-Finci pa do narednih presuda. Građanski model organizacije države garantuje stabilnost jedne zemlje, ali to ne može preko noći biti kod nas."
Smatra da će pozicija Christiana Schmidta biti unekoliko devalvirana jer nije dobio podršku Kine i Rusije u Vijeću sigurnosti što se reflektuje na poziciju domaćih snaga.
"S druge strane, ne zavisi on samo do toga da li je ili nije govorio na Vijeću sigurnosti. Za sada bonske ovlasti niko nije doveo u pitanje i podržava ga Vijeće za implementaciju miru u kome niko nema prava veta. To znači da će on imati jednu otežanu, ali ne i nemoguću poziciju."
Dodik je prihvatio ulogu da bude izvršilac rusko-beogradske politike
O Miloradu Dodiku kaže da ne bi rekao da se on ozbiljno bavi politikom.
"On je prihvatio ulogu da bude izvršilac rusko-beogradske politike. I on tu ulogu vrlo uspješno radi. Putin je šef jedne svjetske sile koja ima vrlo važnu ulogu u međunarodnim odnosima i on u više navrata prima Milorada Dodika u Kremlju kao jednog lokalnog kabadahiju. Ali ne prima ga slučajno, nego da mu da instrukcije kako će se angažovati na izvršavanju njegove politike na ovom prostoru. Aleksandar Vučić igra dvostruku igru. On, budući da želi da sačuva ulogu Srbije u međunarodnim odnosima, nikad neće davati izjave koje su protiv suvereniteta BiH i koje dovode u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, itd. Ali kao što zaduži svog ministra Vulina da priča ono što bi on htio da kaže, to isto radi sa Dodikom, da on realizuje ono što stvarno Vučić misli."
Kada je riječ o pokušaju prenosa nadležnosti sa države na entitete Trnka kaže da treba biti vrlo pažljiv i oprezan.
"Ovo sve što je Milorad Dodik do sada radio, to je bilo u sferi retorike i mogli smo reagovati ili ne reagovati na tu stvar. ali kad je prešao na konkretne poteze, da NSRS donosi Zakon o uspostavljanju agencije za lijekove otimanjem nadležnosti institucija BiH ili kad blokira institucije BiH. To su već faktičke radnje kojima se ruši ustavni poredak BiH. Ako hoće da vrati neku od nadležnosti onda poslanici SNSD-a ili ti koji hoće to da mijenjaju, neka izvole pokrenuti postupak u Parlamentarnoj skupštini i traže promjenu ili ukidanje zakona. Odluke NSRS-a su antiustavno djelovanje i na to treba reagirati."
Ističe da se u uvodnom tekstu Ustava BiH kaže da je BiH demokratska država zasnovana na vladavini prava i slobodnim i demokratskim izborima.
"Ovaj dio o vladavini prava, između ostalog, znači se moraju bez pogovora provoditi presude i Ustavnog suda i redovnih sudova i da onaj ko te odluke ne provodi zapravo vrši krivično djelo. Kada se ispune bića krivičnog djela onda su dužne da reaguju institucije, prije svega Tužilaštvo, da pribave svu argumentaciju, da podigne optužnicu, da Sud donese konačnu odluku, a da onda represivni organi provedu tu odluku. Međutim naše Tužilaštvo se baš nije pokazalo. Da li zbog političkih pritisaka, da li zbog nekompetentnosti ili nekih drugih razloga, ali uglavnom do sada nije uspjelo da se potvrdi u toj svojoj funkciji da procesuira i krivično goni one koji ne provode odluke ustavnih i drugih sudova."
Ako ostanemo svi pasivni onda nismo bolje ni zaslužili
Pojašnjava da su visoki predstavnik sa svojim ovlaštenjima i Ustavni sud sa troje stranih sudova posljednji osigurači ustavnog sistema da ne dođe do njegovog raspada.
"Zamislite da nema visokog predstavnika i da u Ustavnom sudu nema stranih sudija, onda bi Dodik potpuno komforno proveo sve ove ideje o kojima je govorio, pa bi pokušao da izvrši secesiju. Čović čeka kakav će biti rezultat njegovih aktivnosti, pa ako postigne cilj i on će se pridružiti tom cilju. Kad bi se uspostavio stabilan demokratski poredak u BiH, u skladu sa dmeokratskim standardima, onda ne bi trebao ni visoki predstavnik ni strane sudije. Mi smo u kritičnoj, prelomnoj situaciji u kojoj se bore snage koje su za status quo, koje bi da održe postojeću situaciju i one snage koje traže da se krene u uspostavljanje demokratske strukture BiH. Prvi korak mora da bude provođenje presuda evropskih sudova o izbjegavanju diskriminacije."
Trnka smatra da je Federacija opterećena svojim problemima koja su dovoljna da ne daju adekvatan odgovor na ovo što se dešava u RS-u i jednom dobrom dijelu FBiH.
"Sad je pravi trenutak da se mobiliše šira demokratska javnost i da se kaže da u BiH postoje oni koji hoće drugačiju BiH, koji su spremni da se demokratskim sredstvima bore za takvu BiH."
"Ako ostanemo svi pasivni onda nismo bolje ni zaslužili. Ne možemo stalno govoriti da Biden treba da nas spasi", zaključio je Trnka.
