Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović pozvao je danas sve žrtve genocida da napišu pismo državnim institucijama i međunarodnoj zajednici, tražeći od njih da sva mjesta zločina u Bosni i Hercegovini budu obilježena kao mjesta sjećanja.
"Pozovimo ministra pravde Bosne i Hercegovine, glavnog tužioca Bosne i Hercegovine i predsjednika Suda Bosne i Hercegovine da pokrenu procedure za obilježavanje utvrđenih mjesta stradanja u BiH, prema sudskim presudama. To je ono što žrtve, u ime kojih oni govore i koje zastupaju pred licem pravde, zaslužuju", poručio je Kavazović na kolektivnoj dženazi u Bratuncu.
Reisu-l-ulema je naglasio da za zločine u Bosni i Hercegovini svi moraju ponijeti svoju odgovornost - pojedinac, društvo i država.
"Ta odgovornost je politička, pravna i moralna. Ne možemo pristati na birokratske odgovore državnih organa o njihovoj nadležnosti ili nenadležnosti. Za živote ljudi svi smo odgovorni. Neka nikako ne pokušavaju izbjeći svoju odgovornost", podcrtao je Kavazović.
Reisu-l-ulema je podsjetio da se i 30 godina od stradanja naroda u Podrinju traga za nevino ubijenim, da se iz masovnih grobnica izvlače njihove kosti, kako bi ih se bar dostojanstveno sahranilo.
"Od samog početka tog strašnog zločina, nama je bilo jasno, a danas je jasno i drugima, ovi ljudi su ubijani nevini, bez ikakve krivice. Ubijani su samo zato što su muslimani. Ubila ih je mržnja onih ljudi, njihovih komšija, koji nisu mogli prihvatiti tu činjenicu", kazao je Kavazović.
Dodao je da se danas uništavaju tragovi zločina kako bi se oduzelo pravo na sjećanje.
"Danas ispraćamo, pred cijelim svijetom, ostatke tijela ovo četvero nevino ubijenih ljudi. No, danas dželati brišu tragove zločina, pred našim očima i očima onih koji nam govore: Srebrenica je sramota svijeta na kraju 20. stoljeća. Kao da osim ovih riječi, žrtva više ne zaslužuje. To je ono što joj oni mogu dati. Jučer ubijena žrtva, po zločincima, nije zaslužila da živi. Kravica, Pilica, Branjevo, Manjača, Batkovići, Keraterm, Luka i mnoga druga stratišta neće biti obilježena, jer Sud i Tužilaštvo BiH i Tužilaštvo Haškog tribunala još nisu našli za shodno da nalože da se ta mjesta obilježe i zaštite", naglasio je Kavazović.
Naša borba je borba za pravo na istinu, ali i borba i za svu djecu u Bosni i Hercegovini, za njihov miran život i sretno odrastanje, da im se nikada ne ponovi čemu se danas i svih ovih godina svjedoči, poručio je reisu-l-ulema.
"Trideset godina tragamo za kostima naših najmilijih. Svakim danom osluškujemo vijesti o tome je li pronađena još neka masovna grobnica, kojoj se obradujemo kao da nas je Sunce ogrijalo. Teška je to sudbina. Život pun bola koji ne prestaje. Ali, naša je vjera u Onoga Koji sve čuje, sve vidi i sve zna je velika. Molimo Ga da ojača našu vjeru, da pojača naš sabur, da podijeli pravdu među nama i poveća našu međusobnu ljubav", kazao je Kavazović.
U Memorijalnom centru "Veljaci" u Bratuncu danas je klanjana 16. kolektivna dženaza za četiri žrtve velikosrpskog zločina koje su ubijene na tom području u proljeće 1992. i zimu 1993. godine.
Poslije tri decenije traganja za njihovim posmrtnim ostacima vječni smiraj u šehidskom mezarju pronašli su Mehmed (Meho) Imamović (1954-1992.), Salih (Osman) Mehić (1964-1993.), Salim (Osman) Kadrić (1969-1993.) i Salimir (Beriz) Hodžić (1983-1992.).
Najmlađa žrtva je Salimir Hodžić, koji je ubijen zajedno sa majkom Sabrom i bratom Elvisom. Njegov otac ubijen je u Srebrenici i vječni smiraj pronašao je u Memorijalnom centru Potočari dok je njegova majka Sabra pokopana u Memorijalnom centru Veljaci 2012. godine. Za posmrtnim ostacima njegovog brata Elvisa i dalje se traga.
