U Kazahstanu je puklo zbog poskupljenja autoplina jer država više nije regulirala njegove cijene, nego ih je prepustila tržištu. Agencije javljaju da ulicama vlada haos i situacija sve više sliči na pokušaj rušenja autoritarnog režima koji zemljom vlada od stjecanja neovisnosti početkom 90-ih godina 20. stoljeća. Iako je donesena odluka da se cijena autoplina vrati sa 120 tenga (oko 0,27 dolara) za litru na oko 60 tenga (0,12 dolara), čini se da se protestni val koji se širi zemljom ne može zaustaviti.
Deseci hiljada ljudi izašli su na prosvjede koji su ubrzo poprimili političke obrise, zabranjeni opozicijski pokret Demokratski izbor pozvao je svoje pristaše da izađu na ulice, a policija ih brutalno rastjeruje uz pomoć gumenih metaka i suzavca. Došlo je i do žestokih sukoba, pogotovo u gradu Almatiju. Ozlijeđeno je stotinjak policajaca i više od 500 demonstranata, a najmanje toliko ih je i privedeno.
Okupljeni na protestima oboružani letvama, lancima i ostalim priručnim "oružjem" upali su u zgradu Gradskoga poglavarstva odakle su se ubrzo začuli pucnji, a buknuo je i požar. Masa prosvjednika u Almatiju je razorila i zapalila sjedište vladajuće stranke Nur Otan (Svjetlo domovine) koju predvodi kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev.
Zapaljeno je oko 120 automobila, kamiona i autobusa, među kojima i 30-ak policijskih vozila, a razbijeno je, opustošeno i opljačkano više od 180 trgovina i restorana.
Predsjednik Tokajev prihvatio je ostavku premijera Askara Mamina te uveo izvanredno stanje u glavnom gradu Nur-Sultanu i još nekim pobunjenim regijama poput Airauska i Aktjubinska, i to od 5. do 19. januara s mogućnošću produženja. U tom dijelu zemlje obustavljeni su željeznički promet i sva prometna komunikacija s glavnim gradom jer se režim pribojava da bi prosvjednici iz drugih krajeva Kazahstana mogli pohrliti u Nur-Sultan.
U glavnom gradu policija je zatvorila centar i zabranila pristup svim državnim institucijama, a predsjednik Tokajev imenovao je zamjenika predstojnika predsjedničkog ureda Kasimbeka Kušebaeva novim šefom Komiteta nacionalne sigurnosti. Predsjednik Kazahstana odmah je donio i odluku da se ukida mjera koju je donijela vlada o tome da cijene goriva diktira tržište i ponovno će vratiti "državnu regulativu".
Osim toga, uveo je moratorij na poskupljenje komunalija, grijanja i osnovnih namirnica u trajanju od 180 dana. Očito je da je nakon autoplina vlada namjeravala podići cijene komunalija i mnogih drugih proizvoda pa je sada, u strahu za vlastiti opstanak, predsjednik odlučio primiriti napetu i zapaljivu situaciju u zemlji u kojoj od raspada SSSR-a vlada "ekipa" oko Nursultana Nazarbajeva.
On je 2019. godine prepustio funkciju šefa države Kasimu-Žomartu Tokajevu, ali je postao doživotni član Ustavnog vijeća koje ima ovlasti da može odbiti ili staviti veto na svaku odluku parlamenta i predsjednika. U zemlji ne postoji oporba, a iz egzila je vodi bivši pripadnik režima i bankar Muhtar Abljazov koji poziva Kazahstance na ustanak.
Poskupljenje autoplina bilo je očito kap koja se pretvorila u pobunu protiv režima. Kazahstan je jedan od najvećih proizvođača nafte i plina kojeg na području bivšeg SSSR-a ima najviše nakon Rusije. Zalihe nafte se procjenjuju na više od 30 milijardi barela, a plinske zalihe na više od 300 miliona tona.
Iz Kremlja su objavili da "pozorno prate situaciju" u Kazahstanu te da tamošnje vlasti nisu zatražile pomoć Rusije. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je kako se nada da se "naši prijatelji mogu nositi sa situacijom" te da će to oni "sami riješiti jer je to unutrašnja stvar Kazahstana".
