STRAH OD RADIKALNOG ISLAMA

Kina i Rusija više nisu glavne sigurnosne prijetnje Zapadu

Kina i Rusija smatraju se manjom prijetnjom zapadnom stanovništvu sada nego prije godinu dana, dok se zabrinutost javnosti okreće prema netradicionalnim rizicima kao što su masovna migracija i radikalni islam, pokazalo je novo istraživanje.

Javna percepcija tradicionalnih tvrdih sigurnosnih rizika i dalje je viša nego prije tri godine, ali je pala od 2022., godine kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pokazali su rezultati istraživanja Münchenskog sigurnosnog indeksa 2024.

Nalazi ukazuju na nepovezanost između javnog raspoloženja i političke politike dok se svjetski čelnici sastaju kasnije ove sedmice na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji kako bi raspravljali o onome što su organizatori nazvali "silaznim trendom u svjetskoj politici, obilježenom povećanjem geopolitičkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti".

Na vrhu dnevnog reda bit će tekući ratovi između Rusije i Ukrajine te Izraela i Hamasa, kao i širenje NATO i potencijalni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Međutim, javno mnijenje bilo je uglavnom usklađeno sa srednjoročnim ekonomskim i geopolitičkim rizicima, s većinom ispitanika u zapadnim zemljama mišljenja da će Kina i druge sile s globalnog juga postati moćnije tokom nadolazećeg desetljeća, dok su zapadne sile vjerojatnije stagnirati ili opadati.

U anketi od 12.000 ljudi iz zemalja G7 plus Brazila, Indije, Kine i Južne Afrike, nekoliko zapadnih ispitanika vjeruje da će njihova zemlja biti sigurnija i bogatija za 10 godina. Nasuprot tome, većina onih u ekonomijama u nastajanju mislila je da će im biti bolje financijski i politički.

Dok je Rusija prošle godine bila rangirana kao najveća prijetnja za zemlje G7, većina tih percipiranih rizika je u međuvremenu izblijedjela, prema studiji provedenoj od oktobra do novembra 2023.

Samo građani iz Ujedinjenog Kraljevstva i Japana i dalje smatraju Moskvu najvećim rizikom ove godine, dok su Njemačka i Italija zabilježile značajno smanjenje zabrinutosti. U to su bile uključene sve slabije zabrinutosti oko rizika od nuklearnog sukoba i prekida u opskrbi energijom.

Kinu je ove godine također povoljnije nego prošle godine vidjelo pet zemalja G7, uz Kanadu i Japan kao iznimke. Značajno je, međutim, da kineski ispitanici vide sve zemlje osim Rusije i Bjelorusije kao više prijeteće sada nego prije. Također je bila jedina zemlja koja je SAD navela kao prijetnju.

Međutim, percepcija netradicionalnih rizika porasla je u svim zemljama, a ljudi širom svijeta izražavaju zabrinutost zbog prijetnji okolišu, rizika masovnih migracija kao posljedica rata ili klimatskih promjena i organiziranog kriminala. Problemi zaštite okoliša rangirani su kao tri najveće brige u svim zemljama osim u SAD.

Percipirana prijetnja od radikalnog islama također je pokazala značajan porast, iako su autori izvješća primijetili da je raspoloženje uglavnom koncentrirano u Evropi i Sjevernoj Americi i da je vjerojatno posljedica rata Izraela i Hamasa.

Problemi kibernetičke sigurnosti, u međuvremenu, rangirani su kao najveći rizik u Kini i SAD, dok obje zemlje pojačavaju svoja ograničenja jedna protiv druge u utrci za tehnološkom dominacijom.

Indeks je popraćen izvješćem pod naslovom "Lose-lose?", koje je ukazivalo na kontinuirani pomak od globalne suradnje prema transakcijskim, protekcionističkim politikama.