Visoko u maglom obavijenim Himalajama, vijugava planinska cesta otvara se do čistine u dolini obrasloj borovom šumom, otkrivajući nizove jednoobraznih kuća u tibetanskom stilu, na čijem se vrhu nalazi kineska zastava.
Izgradnja u ovom udaljenom mjestu cvjeta. Gomile balvana i drugog građevinskog materijala nižu se uz cestu. Na obližnjoj padini, dizalice se nadvijaju nad uzdižućim stambenim blokovima.
"Ovdje grade kuće za preseljenje", kaže kineski putopisni vloger koji je prošle godine snimio ove prizore, govoreći u svoj telefon na cesti. „Kada ljudi ovdje žive i naseljavaju se, to nepobitno potvrđuje da je to teritorij naše zemlje.
Ali selo – poznato kao Demalong i službeno osnovano u martu prošle godine sa zajednicom od 70 porodica, prema vladinoj obavijesti koja se vidi na snimci – ne nalazi se samo na teritoriju na koji svojata pravo svjetska velesila u usponu.
To je jedno od niza kineskih naselja koja također dobro ulaze unutar granice prikazane na službenim kartama Butana – budističkog kraljevstva s manje od milion ljudi koje se nikada nije složilo oko službene međunarodne granice s Kinom.
Stoljećima su stočari u potrazi za ljetnim pašnjacima bili glavni prisutni u ovoj surovoj i negostoljubivoj regiji na oko 4.200 metara nadmorske visine u istočnim Himalajama. Ali sada postoji sve veći broj stanovnika jer kineska vlada potiče stotine ljudi da se ondje nasele iz cijelog Tibeta, regije Kine koja graniči s Butanom.
Ta naselja pokazuju drugu, tišu frontu u sve većim nastojanjima Kine da uspostavi svoju kontrolu nad spornim, perifernim teritorijima - koji se također odvijaju u Južnom i Istočnom kineskom moru - dok kineski čelnik Xi Jinping nastoji osnažiti nacionalnu sigurnost i ojačati kinesku poziciju u odnosu na svoje suparnike.
Butan i Kina desetljećima vode još neriješene pregovore o granici. U pozadini tih rasprava nazire se Indija, najveći regionalni rival Kine i bliski diplomatski saveznik Butana.
Nuklearno naoružani susjedi već su zaratili, a nedavno su se uključili u niz sukoba oko svoje sporne granice od 3379 kilometara, koja se proteže preko Butana – i, u očima Pekinga, čini malu himalajsku naciju još većom kritične za njezinu nacionalnu sigurnost.
CNN je pregledao satelitske slike koje je dostavila tvrtka Planet Labs za podatke o Zemlji, kao i obavijesti kineske vlade, izvještaje državnih medija i snimke društvenih medija, koji zajedno otkrivaju opsežan razvoj u dolini koju Kina naziva Jigenong, ili Jakarlung na tibetanskom. Lokacije izgradnje dao je CNN-u stručnjak za moderne studije Tibeta Robert Barnett sa Sveučilišta SOAS u Londonu.
CNN je geolocirao četiri službeno imenovana sela i peto naselje koristeći satelitske slike i videozapise u državnim i društvenim medijima.
Usporedba kineske službene karte autonomne regije Tibet i nacionalne karte Butana objavljene u Statističkom godišnjaku za 2023. pokazuje da se ovaj razvoj nalazi na teritoriju na koji polažu pravo obje zemlje.
Butanske vlasti su, međutim, više puta odbacile prethodna izvještaja o kineskom uplitanju, uključujući prošlogodišnji intervju za strane medije kada je tadašnji premijer Lotay Tshering "kategorički" zanijekao da je Kina gradila na teritoriju Butana.
U odgovoru na zahtjev CNN-a za komentar o izgradnji i njegovim teritorijalnim zahtjevima, butansko Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine reklo je da "nema kineskih naselja" u sjevernom okrugu Lhuntse, gdje je CNN identificirao sela.
"Karta Butana koja pokriva sjevernu granicu bit će dovršena u skladu s demarkacijom granice Butana i Kine", stoji u saopćenju ministarstva. Također je ukazao na razgovore dviju zemalja o granici i rekao da je Butan "uvjeren da će sjeverna granica biti finalizirana u bliskoj budućnosti".
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije demantiralo izgradnju sela na spornom teritoriju kada mu se CNN obratio za komentar o izgradnji.
"Kineske građevinske aktivnosti u pograničnom području s Butanom usmjerene su na poboljšanje lokalnih životnih uslova", navodi se u saopćenju ministarstva. "Kina i Butan imaju svoje zahtjeve u vezi s teritorijalnim statusom relevantne regije, ali obje se slažu da će razmirice i sporove rješavati kroz prijateljske konzultacije i pregovore."
Novo istraživanje koje je tim predvođen Barnettom iz SOAS-a unaprijed podijelio s CNN-om opsežno prati kinesku izgradnju onoga što su istraživači klasificirali kao 19 "prekograničnih sela" i tri manja naselja od 2016. godine.
Izgradnja se odvijala u graničnim regijama na sjeveroistoku Butana i zapadnom dijelu kraljevstva - u blizini sporne granice između Indije i Kine, prema istraživanju. Nalazi, koje je Barnett također opisao u The Diplomatu, pridodaju njegovom izvještaju časopisa Foreign Policy iz 2021. o ranijoj gradnji u istom sjevernom području – i dokumentiraju ono što najnovije istraživanje opisuje kao novi "nalet" tamošnje gradnje od početka prošle godine.
Barnettovo arhivsko istraživanje sugerira da se Butanova prava na ovu sjevernu regiju protežu mnogo dalje od kineskih, kaže on. Službena kineska karta iz 1980. koju je imao uvid u CNN također prikazuje sjeverno područje kao dio Butana.
“Čini se da Kina, kao najmoćniji igrač u odnosu, provodi eksperiment o tome može li manje-više sama odlučiti hoće li i kada imati pravo preuzeti vlasništvo nad teritorijem koji se spori sa susjedom … i kako i hoće li međunarodna zajednica zajednica će odgovoriti”, rekao je Barnett za CNN.
Suparništvo na velikim visinama
Mutne granice kroz himalajske vrhove i visoravni koje razdvajaju Kinu i njezine južne susjede često su ostaci sporazuma iz imperijalnog doba i nomadskih ruta – sada nabijenih nacionalističkom retorikom i vojnom moći New Delhija i Pekinga.
Bez izlaza na obala, Butan je dugo pažljivo plovio između Indije – svog najvećeg razvojnog i trgovačkog partnera, koji je do 2007. učinkovito kontrolirao njegovu vanjsku politiku – i Kine, gospodarskog i vojnog diva s kojim nema formalne diplomatske veze.
Mjesto Butana u njihovom sporu bačeno je u središte pozornosti 2017., kada je kraljevstvo optužilo kinesku vojsku za izgradnju ceste "unutar teritorija Butana" u području Doklam, u blizini strateškog i spornog čvorišta između sve tri zemlje duž zapada Butana.
Zatim su indijske trupe krenule u to područje kako bi blokirale Kinu – što je izazvalo napetu, 73-dnevnu situaciju koja je prijetila da će suparnike uvaliti u sukob.
Iako nije dio indijskih teritorijalnih zahtjeva, Doklam je blizu takozvanog "kokošjeg vrata" ili Siliguri koridora, vitalne arterije između New Delhija i njegovih krajnjih sjeveroistočnih država. Kina tvrdi da je Doklam njezin teritorij "od davnih vremena".
U konačnici rasprostranjen, incident je bio još jedan podsjetnik Pekingu na nestabilnost neriješene granice.
Indija i Kina postigle su sporazum o vojnom povlačenju duž dijela svoje sporne granice ranije ovog mjeseca – u koraku ka ublažavanju tamošnjih napetosti.
Međutim, jačanje svoje pozicije u tom suparništvu bila je pokretačka snaga za Peking, kažu stručnjaci, jer širi svoje uporište u zemljama koje tradicionalno polaže Butan – i poziva svoje građane da se tamo presele kako bi podnijeli protutužbu.
CNN je kontaktirao indijsko Ministarstvo vanjskih poslova za komentar o kineskoj gradnji.
"Znajući da je Indija snažno prisutna u Butanu, Kina prirodno postaje ranjiva u pograničnoj regiji", rekao je Rishi Gupta, pomoćnik direktora na Institutu za politiku azijskog društva u New Delhiju.
"Ova ranjivost prisiljava Kinu da ojača svoj utjecaj u Butanu i agresivnije postavi svoje teritorijalne zahtjeve, nastojeći stvoriti protutežu indijskom strateškom partnerstvu na tom području."
