Kako se približava 2. april, datum koji je Donald Trump označio kao "Dan oslobođenja" za uvođenje "recipročnih" tarifa američkim trgovinskim partnerima, pitanje u Pekingu je hoće li ovo biti trenutak kada će trgovinski sukob sa SAD-om zaista eskalirati.
Mješovite poruke iz Washingtona ostavljaju kineske zvaničnike u neizvjesnosti. Američki predsjednik već dugo kritikuje ogroman trgovinski deficit između dvije najveće svjetske ekonomije i tokom predizborne kampanje prijetio je carinama od čak 60% na kinesku robu. Očekivane mjere koje će biti objavljene u srijedu mogle bi se posebno odnositi na Peking.
Ipak, u proteklim danima Trump je sugerisao da bi mogao smanjiti tarife na kineski uvoz kao dio šireg dogovora oko prodaje kineske društvene mreže TikTok.
Govoreći u avionu Air Force One u nedjelju, Trump je ponovo obećao da će zaključiti dogovor prije roka koji ističe u subotu. Također je hvalio svoj "odličan odnos" s kineskim liderom Xi Jinpingom, iako je njegova administracija uvela stroge kontrole kineskog pristupa američkoj tehnologiji i pozvala na jaču kontrolu kineskih investicija.
Neizvjesnost kao taktika
Peking nije jedini koji se suočava s nepredvidljivim Trumpovim odlukama u njegovom drugom mandatu. Čini se da američki predsjednik koristi neizvjesnost kao taktičko oružje u pregovorima sa trgovinskim partnerima širom svijeta.
U ponedjeljak su azijske berze zabilježile pad prateći pad američkih tržišta zbog neizvjesnosti oko predstojećih tarifa. Japanska i južnokorejska tržišta, posebno pogođena Trumpovim prošlosedmičnim najavama o carinama na automobile, pretrpjela su najveće gubitke.
Za Kinu, koja je ekonomski najbliži rival SAD-u, oblik i ton odnosa s Washingtonom mogu imati globalne posljedice.
Jedan mogući ishod je faktičko ekonomsko razdvajanje (decoupling), što bi preokrenulo globalne lance snabdijevanja i poremetilo obje ekonomije. Druga mogućnost je redefinisanje odnosa kako bi obje sile mogle koegzistirati u globalnoj ekonomiji.
"Stojimo na pravoj raskrsnici," rekao je Scott Kennedy, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, prošle sedmice na globalnom poslovnom forumu u Pekingu.
"Možemo vidjeti povlačenje prijetnji i stabilizaciju odnosa, ali situacija može postati mnogo gora. Tarife bi mogle drastično porasti, investicije bi mogle opasti, što bi dovelo do postepenog ekonomskog razdvajanja i mnogo patnje," dodao je.
Uprkos nesigurnosti, poruka Pekinga ostaje jasna: SAD bi se trebao "što prije vratiti na pravi put dijaloga i saradnje", izjavio je ranije ovog mjeseca zvaničnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova. Ali "ako je rat ono što SAD želi – bilo da se radi o tarifnom ratu, trgovinskom ratu ili bilo kojoj drugoj vrsti rata – spremni smo boriti se do kraja."
Odmazda i kineska strategija
Tokom prošlosedmičnog "uvodnog sastanka" između američkog trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera i kineskog potpredsjednika Vlade He Lifenga, Kina je izrazila "ozbiljnu zabrinutost" zbog postojećih američkih tarifa i mogućnosti dodatnih carina od 2. aprila.
U odvojenom izvještaju kineskih državnih medija, He je bio još direktniji: "Ako SAD insistira na nanošenju štete kineskim interesima, Kina će odlučno uzvratiti."
Peking je već odgovorio na dva seta dodatnih 10% tarifa koje je Trump do sada uveo, i istovremeno razvija druge kontramjere.
Kineski premijer Li Qiang prošle sedmice potpisao je zakon koji jača kineski "zakon protiv sankcija", omogućavajući Pekingu da preduzme mjere protiv zemalja koje "pokušavaju ograničiti ili potisnuti" Kinu.
Ranije ovog mjeseca, Kina je po prvi put koristila antidiskriminacione mjere iz svog Zakona o vanjskoj trgovini kako bi povećala tarife na uvoz iz Kanade. Krajem prošle godine, Peking je takođe izmijenio kontrolu izvoza za "dvostruku upotrebu" (civilnu i vojnu) i brzo ograničio izvoz galijuma, germanija i antimona – ključnih materijala s vojnim primjenama.
"Način na koji je Kina reagovala na trgovinski rat u Trumpovom prvom mandatu možda više neće funkcionisati," rekao je analitičar iz Šangaja Shen Dingli.
"Kina je tada podcijenila odlučnost SAD-a da vodi trgovinski rat i nije imala dovoljno sredstava za punopravni tarifni sukob," dodao je.
U Trumpovom prvom mandatu, kineske kontramjere bile su uglavnom ograničene na uzvratne tarife na širok spektar američkog uvoza, prije nego što su dvije strane postigle "fazu jedan" trgovinskog sporazuma – koji Kina, prema analitičarima, nikada nije u potpunosti ispoštovala.
Ovaj put, Peking se kreće strateški i koristi dodatne metode kako bi osigurao sastanak na najvišem nivou s Trumpom i zaustavio eskalaciju, tvrdi Shen.
Kina takođe koristi globalnu nesigurnost oko Trumpove politike "Amerika na prvom mjestu" kako bi se predstavila kao branitelj globalne ekonomije – i osigurala saveznike među američkim trgovinskim partnerima, od Azije do Evrope.
"Decoupling i prekidanje lanaca snabdijevanja šteti svima i vodi nikuda," rekao je Xi Jinping prošle sedmice pred globalnim biznismenima u Pekingu, uključujući izvršne direktore američkih kompanija FedEx i Qualcomm. "Blokiranje tuđih puteva na kraju će samo ometati vaš vlastiti razvoj," dodao je kineski lider.
Podaci pokazuju da je Kina već diverzifikovala svoje uvozne i izvozne odnose i smanjila zavisnost od SAD-a od prvog trgovinskog rata s Trumpom. Međutim, pristup evropskim i azijskim tržištima postat će još važniji ako američke trgovinske barijere nastave rasti.
Kako do pregovora?
Obje strane imaju interes da na kraju postignu dogovor, ali pitanje je kako doći do pregovaračkog stola – i da li će dogovor biti moguć kada sjednu za njega.
Tokom nedavne posjete Pekingu, Trumpov saveznik i američki senator Steve Daines izjavio je da Kina mora zaustaviti tok fentanilskih supstanci u SAD prije nego što trgovinski pregovori mogu početi.
To bi mogla biti ozbiljna prepreka, s obzirom na to da Kina snažno brani svoje napore u suzbijanju krijumčarenja fentanila i optužuje SAD za "blatantno blaćenje i prebacivanje krivice".
Trump će, s druge strane, "željeti izgraditi maksimalni pritisak prije nego što Kina ponudi najbolji mogući dogovor", kaže Yun Sun iz Stimson centra u Washingtonu.
Iako je mogućnost "velikog trgovinskog sporazuma" neizvjesna, jasno je da obje zemlje oblikuju budućnost globalne ekonomije – i to pod uslovima koji mogu donijeti dugoročnu nestabilnost.
