Kineski predsjednik Xi Jinping sljedeće sedmice stiže u Evropu, prvi put nakon pet godina, u atmosferi napetosti zbog optužbi za špijunažu, kineske podrške Rusiji u ratu u Ukrajini i najave mogućeg uvođenja carine na električne automobile iz Kine. Posjetit će Francusku, Mađarsku i Srbiju, tri evropske zemlje vjerovatno najviše sklone Kini, rekla je za Foreign Policy Yun Sun iz američkog Stimson centra. Kina želi zadržati bliskost s Evropom, Xi želi "upravljati štetom" nastalom zbog kineskog stajališta o ratu u Ukrajini, ocjenjuje Yun Sun.
Sastanak s Macronom
Xi Jinping prvo dolazi u Pariz, u ponedjeljak će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen. Lani je Macron tokom posjete Pekingu izazvao kontroverzu izjavom da se Francuska neće nužno uvijek slagati sa SAD-om u vanjskoj politici, aludirajući na Tajvan, podsjeća AP. Kineski predsjednik poveo je tada Macrona na rijetko lično putovanje u Guangzhou, piše Guardian. Macron će mu uzvratiti organiziranjem posjeta Hautes-Pyrénéesu, planinskoj regiji Francuske. Xi će potom posjetiti Mađarsku i Srbiju.
Posjeta dolazi u trenutku kada Kina pokušava izbjeći trgovinski rat s EU, piše britanski The Guardian. Kina je veliki evropski trgovinski partner, a prošlog mjeseca u Kinu je putovao njemački kancelar Olaf Scholz. Prije toga Scholz i Macron pozvali su na ‘ponovno uravnoteženje‘ trgovinskih odnosa EU i Kine. U septembru je Ursula von der Leyen upozorila da je svjetsko tržište preplavljeno prejeftinim električnim automobilima čije su cijene umjetno niske zahvaljujući "golemim državnim subvencijama".
EU je pokrenula istragu o kineskim subvencijama proizvođačima vjetroturbina, solarnih ploča, e-automobila i vozova. Kinezi prodaju vjetroturbine 50 posto jeftinije od cijena u Evropi. U četvrtak je evropski povjerenik za trgovinu nagovijestio da bi carine na kineska električna vozila mogle biti uvedene do juna. Prošle je godine uvoz električnih vozila iz Kine u EU dosegnuo 11,5 milijardi dolara, prema Rhodium Groupu. S druge strane, Evropa stalno insistira na tome da Xi izvrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini.
Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose iz Šangaja, kaže da je za Kinu pitanje Tajvana važnije od Ukrajine. Macron je lani u aprilu, nakon što je posjetio Peking s poslovnom delegacijom koja je brojila 50 ljudi te se vratio s 18 sporazuma o saradnji francuskih i kineskih kompanija, dignuo mnogo prašine kad je novinarima rekao da Evropa ne bi trebala slijediti Ameriku po pitanju Tajvana. Predsjednik Joe Biden više je puta rekao da će SAD vojno braniti Tajvan ako Kina pokuša osvojiti otok.
Huaweijeva baza
U februaru su Kina i Mađarska potpisale sporazum o sigurnosnoj saradnji koji je zabrinuo druge članice EU. Mađarska je Huaweijeva najveća baza izvan Kine, a uskoro će imati prvu evropsku tvornicu kineskih električnih automobila BYD. Xi u Beograd dolazi u povodu 25. godišnjice američkog bombardiranja kineskog veleposlanstva, pri čemu su ubijena tri kineska novinara. Ta posjeta ima posebnu simboličku težinu, piše Guardian, i objašnjava kineski neprijateljski stav prema NATO-u kao dio razloga zašto je Peking nastavio podržavati Putina.
Mađarska i Srbija su 2014. sklopile sporazum s Kinom o modernizaciji željeznice između Budimpešte i Beograda, što je dio kineskog plana "Pojas i put" za povezivanje s grčkom lukom Pirej pod kineskom kontrolom. Ta je luka ulazna tačka kineskoj robi u središnju i istočnu Evropu, podsjeća AP. Kina trenutno u mađarskom Debrecinu gradi tvornicu baterija za električna vozila, vrijednu 7,3 milijarde eura, što je dosad najveća inozemna investicija u Mađarskoj.
