'Crno tržište'

Kineski Temu zaludio je korisnike jer je jeftin, ali uskoro bi mogao poskupjeti. Stručnjaci kažu da su ovakve cijene neodržive

"Daleko je otišla online trgovina, morate biti jako oprezni..."

Svjetski popularna aplikacija Temu za online kupovinu jeftine robe koja najčešće stiže direktno iz Kine, stigla je nedavno i u našu zemlju i zaludila korisnike kao i svugdje drugo. Međutim, analitičari joj ne predviđaju dugoročan uspjeh, barem ne u BiH.

Naime, Temu je popularna zbog raznovrsnosti proizvoda koje nudi, što bi se reklo "od igle do lokomotive", a cijene proizvoda su i do 2-3 puta jeftinije u odnosu na iste proizvode koje kupujemo u radnjama ili preko drugih online aplikacija. Zatim, za narudžbe preko Temu-a kupci ne plaćaju dostavu, što ovu aplikaciju čini dodatno privlačnijom.

Zvuči previše dobro da bi bilo istinito, zar ne? Zato smo s razlogom stručnjacima postavili pitanje: Zašto je Temu tako jeftin, šta se krije iza toga?

Projekt kineske vlade

Temu je projekat kineske vlade, kaže za Raport Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača 'Zvono' Bijeljina.

Prognozira da njihovi proizvodi uskoro više neće biti tako jeftini.

"Sve troškove (dostava) snosi kineska država, a po isteku mjesec/dva i njihovi proizvodi će poskupjeti, jer sve obaveze plaćaju oni i to je neodrživo", navodi.

Što se tiče neplaćanja carine, pojašnjava da se uglavnom radi o manjoj količini proizvoda što prema bh. zakonima ne potpada pod obavezu plaćanja carinjenja.

"Nijedan njihov proizvod ne prelazi neku veliku cijenu, sve su otprilike do 100 KM, i to je jedan od načina da se izbjegne plaćanje PDV-a i carina."

Sumnje u Temu

S druge strane, dodaje, malo je sumnjiv dio oko vraćanja isporuke ukoliko se uoče neki nedostaci.

"Zakon u BiH predviđa da proizvod možete vratiti u roku od 15 dana pod uslovom da to stoji u ugovoru i da znate kome ga vraćate, da postoji adresa. Dok na Temu je navedeno da se proizvod može vratiti do 90 dana, ali ne zna se adresa na koju se vraća. Vraćanje novca i proizvoda je generalno problem koji nam najčešće prijavljuju potrošači."

Također, navodi dalje, sve što piše na aplikaciji ne mora biti i istinito. Navodi da Udruženje provodi projekat e-trgovina kojim pokušavaju predložiti da se taj način registrovanja firmi prilagodi, to jest da bude evidentno i transparentno gdje je ta firma registrovana u BiH.

Pojašnjava da je praksa u zemljama EU da ukoliko želite prodati neki proizvod, možete se registrovati na neku od online platformi, ali morate imati sve podatke: mjesto, sjedište firme, i sve drugo što jedna firma treba da ima.

"Nažalost kod nas, iako u zakonu piše da se moraju imati, skoro 80% onih koji se bave prodajom nemaju te podatke."

Ističe da već postoje upozorenja na Temu da je rizično kupovati s te aplikacije s obzirom da se podaci mogu zloupotrijebiti.

"Čitajući komentare da se zaključiti da postoji određena doza nepovjerenja, ali s obzirom da su tek od septembra ove godine prisutni u BiH, vidjet ćemo koliko će biti efektivni jer još nemamo nikakvih žalbi niti znamo koliko je isporučeno robe na područje BiH, kako je to teklo, kakve su primjedbe potrošača, itd."

Upitan kvalitet

Dalje, za problem Temu-a ističe i pitanje kvalitete robe.

Kao generalne rizike online kupovine navodi i to što putem društvenih mreža svi mogu prodavati ili preprodavati robu bez bilo kakve registracije, navođenja adrese,...

"Mi smo napravili analizu 100 profila/stranica na Facebooku koji nešto prodaju, a od tog broja samo se 20 njih moglo provjeriti, odnosno za koje se moglo znati iz koje opštine/grada; a od tih 20 samo je 11 imalo i adresu", navodi.

Kaže da je lično po prijavi građana išao na određene adrese koje su bile navedene na stranici, a na koje građani nisu mogli vratiti proizvod, da bi se zatim ispostavilo da na tim adresama ne postoji niko niti ima bilo kakve firme.

Građani se pozivaju na oprez

Građanima preporučuje da budu oprezni.

"Daleko je otišla online trgovina, morate biti jako oprezni da vam ne bi zloupotrijebili podatke. Budite oprezni prilikom preuzimanja aplikacija, koje podatke ostavljate, od koga naručujete, kome mogu da se obrate, da li je ta firma/pojedinac na navedenoj adresi…", savjetuje Vasilić.

Rezultati istraživanja kojeg su kao Udruženje proveli, pokazali su da je na osnovu 50-100 analiziranih online stranica bilo 5 miliona pregleda i uzimajući u obzir da je samo 10% posjetitelja nešto kupilo, došli su do zastrašujućeg podatka da mjesečni gubici iznose minimalno 500 hiljada KM!

"BiH toliko gubi u sivoj trgovini, a da je sve regulisano kako treba, prema nekim procjenama, nama ne bi trebali krediti sa strane", kaže za Raport Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača u RS.

Novitet na bh. tržištu

Dalje dodaje da, s obzirom da je Temu poprilično novitet na bh. tržištu, ukoliko je sve ispravno i regularno, onda je to dobra stvar za naše građane.

"Neka onda i ova naša trgovina i preduzeća povedu malo računa o svom marketingu, a ne da misle da mogu da prave monopol i dogovore oko cijena. Imamo puno primjedbi oko funkcionisanja sistema, razgovaramo s ljudima i znamo šta se dešava na terenu", zaključuje Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača 'Zvono' Bijeljina.

Ekonomski stručnjak Aleksa Milojević za Raport pojašnjava da je online trgovina 'jedna racionalna prodaja bez velikih fiksnih i režijskih troškova što daje mogućnost da cijene budu niže'.

"To je ekonomija obima. Što je veći promet, troškovi pojedinca su manji i oni (Temu) su očito našli način da to prošire", navodi stručnjak.

'Temu je crno tržište'

Dalje kaže kako je BiH zemlja sa skupim proizvodima.

"U manjoj zemlji su uvijek proizvodi skuplji nego u razvijenoj zemlji i zbog toga smo u deficitu. Naše firme ne mogu da izdrže konkurenciju stranih firmi zbog čega mi tonemo u sve veći deficit", navodi.

Što se tiče Temua i oslobađanja kupaca od plaćanja dostave i carine, stručnjak kaže da je to osobina multinacionalnih kompanija.

"Uvijek se izbjegavaju porezi, doprinosi i sve što bi trebalo da se plati državi što svakako pogoduje kupcima koji su zbog toga oslobođeni troškova dostave. Roba stiže, nije ni ocarinjena, ni uvedena u evidenciju za PDV. To je faktički crno tržište", zaključuje ekonomski stručnjak Aleksa Milojević u razgovoru za Raport.