Fadil Novalić izjavio je da se pšenica u Federaciji koristi kao stočna hrana jer "nije kvalitetna zbog manjka glutena" te da izvoz iz Srbije neće biti prekinut kad je BiH u pitanju jer smo im kupci već 50 godina. Na taj njegov stav reagovala je Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH.
“Fadil Novalić se ovom izjavom pokazao kao propagandist uvoznog lobija iz Srbije pod parolom: Svoje nećemo, srbijansko ne damo. Laž je da bosanska pšenica ne valja. Mnogo je autohtonih sorti od kojih je najpoznatija i najstarija Bosanka, koja se sadi u mnogim zemljama svijeta i dolazi do nas kao uvozna zahvaljujući politici koju predstavlja i Fadil Novalić. Po istom kriteriju uništena je i naša industrija, jer uvozno je, po toj politici, bolje. Uništena je i naša kultura, pa smo uvezli sve, od turbo folka do rijalitija. Zato smo sad samo po imenu i državljanstvu Bosanci i Hercegovci, a već dugo i jedemo i gledamo i slušamo i nosimo i vozimo tuđe. Najčešće slabog kvaliteta", mišljenja je Klarić.
Ona kaže da je već odavno i proizvodnja pšenice srozana na minimum te da su naše autohtone pšenice pretežno ozime i da samim tim daju više prinosa.
"To što imaju manjka glutena čini ih još kvalitetnijim jer je svima, osim Novaliću, poznata štetnost glutena. Svaka kriza, pa tako i ova, ujedno je i šansa za oporavak. Tu plemenitu i bogatu poljoprivrednu kulturu kakva je sadnja pšenice možemo vratiti u BiH, uzgajati svoje sorte i osnažiti svoje poljoprivrednike. Pogotovo je Novalić, kao premijer, trebao iskoristiti trend bezglutenske ishrane koji vlada u cijelom svijetu", govori Sanela Klarić.
Ona podsjeća da je od 2019. godine poslala na desetine inicijativa, zastupničkih pitanja i amandmana na budžet u kojima je tražila povećanje ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, te insistirala da se u hitnom postupku usvoji Program ruralnog razvoja FBiH, zatim na zaštiti autohtonih domaćih sjemena, organskoj poljoprivredi, uvođenju boljih mjera kontrole u dodjeli novčane podrške itd.
"Od početka COVID pandemije insistirala sam na strateškom uvezivanju domaće primarne poljoprivredne proizvodnje i domaće prehrambene industrije. U posljednje vrijeme, od početka krize izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu ulagala sam inicijative i amandmane o maksimalnom povećanju budžeta za poljoprivredu, što je samo tri posto od ukupnog budžeta koliko smo zakonski obavezni. Tražila sam olakšice za plavi dizel, formiranje kriznog štaba i da ne nabrajam dalje.
Kroz sve te godine ne samo da nijedna od tih inicijativa nije usvojena, nego se Vlada nije očitovala ni o jednoj. Bahato su nastavljali put po oranicama koje su sami uzorali, a u koje iz godine u godinu ne siju ništa drugo nego sjeme beznađa. Iz njega niče očaj naših građana i poljoprivrednika, ali i opravdani gnjev", govori Klarić.
