Klimatska kriza "opustoši" vodeni ciklus planeta, sa strašnim poplavama i sušama koje pogađaju milijarde ljudi, pokazao je izvještaj.
Voda je ljudski najvitalniji prirodni resurs, ali globalno zagrijavanje mijenja način na koji se voda kreće oko Zemlje. Analiza vodenih katastrofa u 2024., koja je bila najtoplija godina zabilježena, pokazala je da su ubile najmanje 8700 ljudi, 40 miliona protjerale iz svojih domova i prouzročile ekonomsku štetu veću od 550 milijardi dolara.
Katastrofalne posljedice klimatskih promjena i u BiH
Rastuće temperature, uzrokovane stalnim izgaranjem fosilnih goriva, remete ciklus vode na više načina. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što dovodi do intenzivnijih pljuskova. Toplija mora daju više energije uraganima i tajfunima, pojačavajući njihovu razornu moć. Globalno zagrijavanje također može povećati sušu uzrokujući više isparavanja iz tla, kao i pomicanje uzoraka padavina, piše The Guardian.
Smrtonosne bujične poplave pogodile su Nepal i Brazil 2024., dok su riječne poplave izazvale razaranje u centralnoj Evropi, izeđu ostalih i BiH, Kini i Bangladešu. Super tajfun Yagi, koji je u septembru pogodio jugoistočnu Aziju, pojačan je klimatskom krizom, kao i oluja Boris koja je istog mjeseca pogodila Evropu.
Suše su također uzrokovale velike štete, pri čemu se proizvodnja usjeva u južnoj Africi prepolovila, zbog čega se više od 30 miliona ljudi suočilo s nestašicom hrane. Poljoprivrednici su također bili prisiljeni ubijati stoku jer su im se pašnjaci isušivali, a pad proizvodnje brana hidroelektrana doveo je do rasprostranjenih nestanaka struje.
Najtoplija godina u historiji
"Godine 2024. Zemlja je doživjela svoju najtopliju godinu u historiji, a vodeni sistemi širom svijeta podnijeli su najveći teret, uzrokujući kaos u ciklusu vode", rekao je voditelj izvještaja, profesor Albert van Dijk.
Rekao je da je 2024. bila godina ekstrema, ali to nije bila izolirana pojava. "To je dio pogoršanja trenda intenzivnijih poplava, dugotrajnih suša i rekordnih ekstrema." Izvještaj upozorava na još veće opasnosti u 2025. godini jer emisije ugljika nastavljaju rasti.
Izvještaj Global Water Monitor 2024. izradio je međunarodni tim istraživača sa sveučilišta u Australiji, Saudijskoj Arabiji, Kini, Njemačkoj i drugdje. Tim je koristio podatke s hiljada zemaljskih postaja i satelita koji kruže oko Zemlje za procjenu kritičnih varijabli vode kao što su oborine, vlažnost tla, riječni tokovi i poplave.
Otkrili su da se rekordi u količini oborina ruše sve češće. Na primjer, rekordne količine mjesečne količine padalina postavljene su 27% češće 2024. nego 2000. godine, a dnevne rekordne količine padalina postavljene su 52% češće. Rekordno niske vrijednosti postavljene su 38% češće. "Dakle, vidimo gore krajnosti na obje strane", rekao je Van Dijk.
U južnoj Kini od maja do jula rijeke Yangtze i Pearl poplavile su gradove i mjesta, raselivši desetke tisuća ljudi i uzrokujući stotine miliona dolara štete na usjevima. Riječne poplave u Bangladešu u avgustu nakon jakih monsunskih kiša pogodile su gotovo 6 miliona ljudi i uništile najmanje milion tona riže.
U međuvremenu, u Španiji je u oktobru palo više od 500 mm kiše u osam sati, uzrokujući smrtonosne bujične poplave. Grad Porto Alegre u Brazilu bio je potopljen dvomjesečnom kišom u samo tri dana u maju, pretvarajući ceste u rijeke.
“Obilne kiše također su uzrokovale velike bujične poplave u Afganistanu i Pakistanu, usmrtivši više od 1000 ljudi”, rekao je Van Dijk. Poplava je također raselila 1,5 miliona ljudi.
U Amazoniji je nastupila suša. "Šumski požari izazvani vrućim i suhim vremenom zahvatili su više od 52.000 kvadratnih kilometara samo u septembru, oslobađajući ogromne količine stakleničkih plinova", rekao je Van Dijk. "Od historijskih suša do katastrofalnih poplava, ovi ekstremni događaji utječu na živote, sredstva za život i cijele ekosustave."
Istraživači su rekli da sezonske klimatske prognoze za 2025. i trenutni uvjeti ukazuju na to da bi se suše mogle pogoršati u sjevernoj Južnoj Americi, južnoj Africi i dijelovima Azije. Vlažnije regije poput Sahela i Evrope mogle bi se suočiti s povećanim rizicima od poplava.
"Moramo se pripremiti i prilagoditi neizbježno težim ekstremnim događajima", rekao je Van Dijk. „To može značiti jaču obranu od poplava, razvoj proizvodnje hrane i opskrbe vodom otpornijom na sušu te bolje sustave ranog upozoravanja. Voda je naš najvažniji resurs, a njezini ekstremi – i poplave i suše – među najvećim su prijetnjama s kojima se suočavamo.”
