Dok se bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump priprema za dva odvojena suđenja zbog svojih navodnih pokušaja da poništi predsjedničke izbore 2020, njegovi advokati pokušavaju smisliti odbranu koja bi mogla testirati granice zakona i Ustava.
Signalizirali su da će tvrditi da je Trump samo koristio svoja prava iz Prvog amandmana kada je širio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni i potom vršio pritisak na državne zvaničnike da promijene rezultate u njegovu korist.
Oni će tvrditi da je bivši predsjednik jednostavno slijedio savjet svojih advokata koji su ga savjetovali da ima pravo "podnijeti zahtjev" zvaničnicima da istraže prevaru.
A možda se čak pozivaju na ideju da bi kao predsjednik trebao biti zaštićen krivičnog progona, tvrdeći da su radnje koje je poduzeo nakon izbora bile povezane s njegovim predsjedničkim dužnostima.
Ali pravni stručnjaci kažu da je ključno pitanje na koje će porota morati odgovoriti kada slučaj dođe do suđenja: da li je Trump znao da je izgubio izbore?
"Porota se neće usredotočiti na to je li imao pravo prema Prvom amandmanu na zahtjev za ispravljanje pritužbi i [neće] se usredotočiti na to je li imao ikakvu izvršnu privilegiju sastati se sa svojim potpredsjednikom i potaknuti ga da ne računa glasova iz država koje su bile osporavane", rekao je John Malcolm, bivši savezni tužilac koji je viši pravni saradnik u Fondaciji Heritage. "Oni će se usredotočiti na predsjednika i njegovo uvjerenje."
Optužnice
Trump se suočava s dvije odvojene optužnice u vezi s izbornim planom 2020. koji je kulminirao u 6. januara 2021, napadom na Capitol Hill.
Savezna velika porota u Washingtonu podigla je 1. augusta optužnicu od četiri tačke, optužujući Trumpa za zavjeru radi prevare Sjedinjenih Država, zavjeru protiv prava građana, ometanje službenog postupka i zavjeru radi ometanja službenog postupka.
Zatim je prošle sedmice velika porota u Georgiji optužila Trumpa i još 18 drugih za reketiranje i niz drugih zločina u vezi s naporima da se poništi izborni ishod u toj državi.
Iako su državni i savezni slučajevi različiti po obimu, oba se odnose na izbornu prevaru i zahtijevaju da tužioci dokažu "mens rea" ili Trumpovu zločinačku namjeru, kažu pravni stručnjaci.
"U obje jurisdikcije, opći principi krivičnog prava u SAD-u vjerovatno su prilično relevantni", rekao je Morgan Cloud, profesor prava na Univerzitetu Emory u Atlanti. "Ne svi, ali većina zločina, uključujući krivična djela poput onih za koja se terete u ovim aktuelnim saveznim i državnim optužnicama… zahtijevaju dokaz… mens rea."
Trump je dugo tvrdio da je izbore 2020. izgubio na prevaru, uprkos tome što nema dokaza za tu tvrdnju, a njegovi advokati sada izazivaju tužioce da opovrgnu njegovu iskrenost.
"Volio bih da pokušaju dokazati van razumne sumnje da je Donald Trump vjerovao da su ove optužbe lažne", rekao je za Fox News John Lauro, koji zastupa Trumpa u slučaju koji vodi specijalni tužilac, nakon što je specijalni savjetnik Jack Smith objavio federalne optužbe protiv Trumpa.
Dokazi
Dokazivanje zločinačke namjere može biti izazovno, ali nije nemoguće, smatraju pravni stručnjaci.
Da bi dokazali zločinačku namjeru, tužioci mogu koristiti dvije vrste dokaza: direktne i posredne.
Direktni dokazi pokazuju stanje uma ili radnje optuženog, dok posredni dokazi mogu implicirati krivnju.
U Trumpovom slučaju, direktni dokazi mogu uključivati svjedočenje o njegovom privatnom priznanju da je izgubio izbore. Najmanje dva bivša pomoćnika Bijele kuće iznijela su tvrdnje u tom smislu. Jedna od njih, Cassidy Hutchinson, svjedočila je pred Kongresom prošle godine da joj je njen šef, bivši šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows, rekao da mi je "puno puta (Trump) rekao da je izgubio, ali želi da se bori protiv toga."
Tužioci također mogu prikupiti posredne dokaze kako bi dokazali da je Trump znao da je izgubio. Između ostalog, oni mogu navesti svjedočenje visokih dužnosnika Ministarstva pravde, pomoćnika Bijele kuće i Trumpovog vlastitog predizbornog osoblja koji su rekli Trumpu da nisu pronašli dokaze o široko rasprostranjenoj prevari.
Iako posredno, ovakvo svjedočenje može uvjeriti porotu da je Trump znao da je izgubio izbore.
"Mislim da ljudi imaju mit da morate imati pištolj koji se dimi, tipa na audiosnimci koji govori 'Ja sam to učinio', ali vi ne", rekla je Kimberly Wehle, bivša savezna tužiteljica sada profesorica prava na Sveučilištu u Baltimoreu."Možete dokazati zločine izvan razumne sumnje posrednim dokazima."
Ipak, Trump, poznat po odbijanju savjeta stručnjaka, mogao je tvrditi da su ga pokolebali drugi savjetnici koji su insistirali na tome da su izbori pokradeni.
"Mislim da nema sumnje da je u to vrijeme bilo ljudi oko bivšeg predsjednika Trumpa koji su mu govorili da nije u krivu i da su izbori doista pokradeni", rekao je Malcolm.
Bez dokazivanja Trumpove zločinačke namjere, rekao je Malcolm, "slučaj propada".
