Hrana ne samo da vas ispunjava, ona također može utješiti, nagraditi i osloboditi se dosade. Ali ono što malo ljudi zna je da određene namirnice također mogu imati negativan utjecaj na naše raspoloženje.
Kad smo slomljena srca ili smo pod stresom, volimo zgrabiti male poslastice koje će nas brzo dovesti u bolje raspoloženje. Ali mnogi od navodnih pojačivača raspoloženja mogu u najgorem slučaju čak dovesti do depresije. Nažalost, većina ovih proizvoda ima posebno dobar okus kada se već osjećate loše.
Brza hrana
Pogotovo kad smo loše volje, volimo se uhvatiti hamburgera, pomfrita i sl. Ali bolje dobro razmislite prije nego što posegnete za njima, jer hrana s previsokim udjelom masnoće može dugoročno dovesti do upale u crijevima. Dugoročno gledano, ova dijeta dovodi do opće slabosti jer je proizvodnja serotonina koja nastaje u crijevima inhibirana upalom. Hormon sreće djelomično je odgovoran za naše raspoloženje – što ga više proizvodimo, to nam je bolje.
Tjestenina
Nažalost, naša voljena tjestenina također može povećati rizik od depresije. Tijelo može brzo iskoristiti jednostavne ugljikohidrate u tjestenini, što znači da brzo ponovno ogladnimo. Ugljikohidrati također uzrokuju porast razine šećera u krvi, što zauzvrat izaziva hormonsku reakciju koja utječe na cijelo tijelo. To ne samo da vas čini tromima, već dugoročno gledano povećava i vaše loše raspoloženje. Ako ipak ne želite bez tjestenine, bolje je odabrati verziju od cjelovitih žitarica koja sadrži više vlakana i dulje vas drži sitima.
Lagana pića
Lagani i dijetalni napici mame vas niskokaloričnim, ali ipak slatkim osvježenjem. Ali prelazak na bezalkoholna pića koja sadrže zaslađivače umjesto šećera nije optimalna opcija. Studija pokazuje da hemijski zaslađivač aspartam dugoročno značajno smanjuje proizvodnju serotonina i negativno utječe na naše raspoloženje.
Slatkiši
Mi, ljubitelji slatkog, sada moramo biti posebno jaki, jer gumeni medvjedići, sladoledi i slično ne samo da dugoročno oštećuju našu vitku liniju, već i našu psihu. Studije pokazuju da ljudi koji konzumiraju više od 67 grama šećera dnevno imaju veći rizik od mentalnih poremećaja nego ljudi koji konzumiraju manje od 40 grama šećera, dakle, industrijski šećer pruža samo kratkotrajno raspoloženje. Dugoročno gledano, to između ostalog može rezultirati depresijom ili tjeskobom.
Kafa
Za većinu nas kafa je sastavni dio svakodnevnog života. Studije su opetovano pokazale da niska konzumacija može imati pozitivne učinke na zdravlje. Međutim, to ovisi o dozi. Previše kofeina ne samo da vas može učiniti nemirnim već može imati i negativan učinak na tijelo i um. Posljedica mogu biti glavobolja, znojenje ili tjeskoba.
