Bez prethodne najave, premijer Crne Gore Dritan Abazović i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije potpisali su u srijedu u Podgorici dokument o saradnji, pod nazivom Temeljni ugovor.
"Čast mi je i zadovoljstvo što sam potpisao Temeljni ugovor sa SPC-om", izjavio je Dritan Abazović. Time bi trebao biti označen kraj dvogodišnje krize u Crnoj Gori, ali i dugogodišnji sukob vlasti nezavisne Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, koja insistira na nadležnosti i u susjednoj državi.
No opozicija na čelu s DPS-om Mila Đukanovića pokrenula je inicijativu za glasanje nepovjerenja vladi, pa su na pomolu novi izbori, ili novo preslagivanje vlade i koalicijskih partnera u Crnoj Gori. Premijeru Abazoviću, kako prenosi N1 Srbija, među ostalim zamjeraju da je odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom stavio u prvi plan, ignorirajući stavove najznačajnijih stručnjaka u zemlji, i tako doveo do podizanja tenzija u društvu. A glavna je zamjerka da je zapostavio prioritet crnogorske politike, približavanje EU.
Abazović je ovim ispunio obećanje iz 2020. godine - komentira Milan Krstić s Fakulteta političkih nauka u Beogradu, aludirajući na nagađanja da je Abazovića u crnogorsku vladu postavila ustvari Srpska pravoslavna crkva, koja nikad nije prihvatila nezavisnost Crne Gore i autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.
Nekoliko političkih stranaka pokrenulo je parlamentarni postupak za izglasavanje nepovjerenja crnogorskoj vladi nakon što je u srijedu potpisala dugo osporavani ugovor kojim se reguliraju veze zemlje s moćnom Srpskom pravoslavnom crkvom, javio je AP. Premijer Dritan Abazović naglašava da će sporazum riješiti dugogodišnji problem i pomoći u zacjeljivanju dubokih podjela između proevropskih stranaka i zagovornika bližih odnosa sa Srbijom i Rusijom.
Ugovor regulira odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, najvećom crkvom u Crnoj Gori, uključujući i njezina vlasnička prava nad nekretninama. Sporazum su kritizirali aktivisti za ljudska prava i prozapadne političke stranke jer SPC-u daje previše ovlasti u usporedbi s drugim vjerskim zajednicama te su zatražili nastavak konzultacija sa stručnjacima na tu temu.
No, Abazović i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije potpisali su sporazum bez prisutnosti medija i prethodne najave dok je nekoliko desetaka prosvjednika demonstriralo protiv toga.
Nakon burne rasprave na sjednici vlade, 36 opozicionih zastupnika podnijelo je prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj manjinskoj vladi formiranoj u aprilu. Kritiziraju vladu da nije napredovala u reformama za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nego se fokusirala na odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom i dizanje napetosti u društvu.
Parlamentarna sjednica o izglasavanju nepovjerenja održat će se 19. augusta. Za rušenje vlade opoziciji je potrebna obična većina u parlamentu s 81 zastupnikom.
Politika Crne Gore, navodi AP, dugo je obilježena podjelama između onih koji se identificiraju kao Crnogorci te proruski nastrojenih Srba, koji su se protivili neovisnosti od bivše državne zajednice sa Srbijom i preferirali jače veze sa Srbijom i Rusijom.
Crna Gora napustila je zajednicu sa Srbijom 2006. godine, ali Crnogorska pravoslavna crkva nije se izborila za autonomiju, jer joj SPC nije priznavala nezavisnost. I danas najviše vjernika u Crnoj Gori ima SPC.
U slučaju da opozicija uspije u izglasavanju nepovjerenja vladi, to bi značilo da će u manje od tri godine Crna Gora morati dobiti petu vladu.
Sporazum Dritana Abazovića i patrijarha Porfirija smišljen je radi okončanja krize koja je počela zakonom o vjerskim zajednicama koji je donijela vlada DPS-a 2019. Tim je zakonom Đukanović htio crnogorsku crkvenu imovinu uzeti iz ruku SPC-a i vratiti je crnogorskoj državi. Zakon usvojen krajem decembra 2019. propisuje povrat sve imovine dodijeljene SPC-u nakon 1918. godine. Srpska pravoslavna crkva zadržala bi samo one objekte za koje ima dokaze o vlasništvu, koji datiraju prije 1918., a ostali bi bili predani Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.
To je izazvalo niz velikih protesta koje su predvodili dužnosnici SPC-a i prosrpski političari. Protesti su trajali tokom cijele pandemije i doveli do uspona Zdravka Krivokapića, univerzitetskog profesora koji je brzo postao sljedeći premijer Crne Gore, podsjeća Euronews. U Krivokapićevoj vladi Dritan Abazović bio je na dužnosti potpredsjednika. Krivokapićevu vladu srušili su Abazović i drugi članovi koalicije u februaru, navodeći kao glavni razlog Krivokapićev neuspjeh u vitalnim reformama i putu zemlje do članstva u EU.
Dritan Abazović rođen je 1985. u Ulcinju u albanskoj porodici, diplomirao je i doktorirao politologiju u Sarajevu. On je jedan od osnivača stranke Pozitivna Crna Gora, a od 2012. njihov je zastupnik u Skupštini Crne Gore. Jedan je od osnivača, a od 2017. i predsjednik Građanskog pokreta URA. U Krivokapićevu vladu ušao je 2020. kao potpredsjednik, od aprila ove godine premijer je Crne Gore. Malo je ko mogao predvidjeti da će baš on postati premijer, kao lider male građanske stranke, po nacionalnosti Albanac, rođen u Ulcinju, doktor političkih znanosti. Nije bio dio neke snažne i etablirane političke organizacije koja bi ga lansirala u vrh politike. Nije poznato da je uz sebe imao tajkune ili centre moći koji bi mu pomogli da zauzme jednu od najviših funkcija u državi, navodi Radio Slobodna Europa.
Na komemoraciji povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici prije mjesec dana izjavio je da u Srebrenici nije počinjen genocid nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Ta je izjava naišla na ogorčenje porodice žrtava koje su odmah zatražile da se Abazović izvini, oštro je reagirala i javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Crnoj Gori, prenosi mediji. Njegova izjava u suprotnosti je s presudama haaških sudova po kojima su srpske snage u Srebrenici ubili Bošnjake odnosno muslimane upravo zato što su htjeli istrijebiti tu društvenu zajednicu.
Od Abazovićeve izjave ogradili su se brojni dužnosnici u Crnoj Gori, a predsjednik Milo Đukanović u intervjuu za RTCG kazao je da je velikosrpska politika preko Abazovića bila prisutna na samoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici. Abazović se na kraju izvinio i povukao izjavu.
U crnogorskoj javnosti dodatnu poveznicu između Abazovića i Beograda vide i u informaciji da bi njegov brat Džihan u glavnom gradu Srbije trebao otvoriti polikliniku zajedno s Milicom Đurđić, životnom partnericom tamošnje premijerke Ane Brnabić.
Abazovića sad čeka sjednica skupštine Crne Gore 19. augusta na kojoj će se raspravljati o inicijativi opozicije za izglasavanje nepovjerenja vladi. Abazovićeva vlada još je u julu ostala bez parlamentarne većine, no možda bi mogla očekivati podršku proruskog Demokratskog fronta i Demokrata. To je mogao biti motiv potpisivanja sporazuma sa SPC-om, kako je analizirao Radio Slobodna Europa. Te stranke su bile u vladi s Abazovićevim pokretom URA nakon izbora u augustu 2020., ali je nakon godinu i po, uslijed političkih sukoba, upravo glasovima Abazovićeve URA-e, njihovoj vladi izglasano nepovjerenje. Abazović je u aprilu došao na čelo vlade uz podršku Socijaldemokratske partije (SDP) i Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), a one su mu najavile uskraćivanje podrške nakon što je vlada 8. jula usvojila tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Pad aktualne vlade bi mogao usporiti put Crne Gore k Evropskoj uniji, ali ne možemo tolerirati zanemarivanje nacionalnih interesa, ocijenio je u julu predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović. No, pitanje je hoće li opozicija skupiti dovoljno glasova za opoziv, jer DPS, SDP i socijaldemokrati imaju 35 zastupnika od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.
