Ime Vadima Krasikova pojavilo se nekoliko puta posljednjih sedmica u vezi s potencijalnim razmjenama zarobljenika između Rusije i zapadnih zemalja. Saradnici ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog saopćili su jučer kako su se neposredno prije Aleksejeve smrti vodili pregovori o njegovoj razmjeni za Rusa zatvorenog u Njemačkoj.
Taj ruski zarobljenik bio je Krasikov. Prema Mariji Pevčik, jednoj od najbližih saradnica Navaljnog, on i dvoje američkih državljana koji su zatočeni u Rusiji trebali su biti zamijenjeni za Krasikova. Njezine tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene i nije ponudila nikakve dokaze koji bi ih potkrijepili.
Ranije ovog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin je u intervjuu s bivšim voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom implicirao da bi novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich, pritvoren u Rusiji pod optužbama za špijunažu, mogao biti zamijenjen za Krasikova.
Služi doživotnu kaznu zatvora
Iako ga Putin nije identificirao po imenu, općenito se shvaća da je ruski "domoljub" za kojeg je rekao da služi doživotnu kaznu zbog "likvidacije bandita" u "jednoj od evropskih prijestolnica" bio Krasikov, piše Associated Press.
Krasikov u Njemačkoj služi doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva Zelimkhana "Tornikea" Khangoshvilija u Berlinu 2019., gruzijskog državljanina čečenskog podrijetla koji se borio protiv ruskih trupa u Čečeniji i kasnije zatražio azil u Njemačkoj.
Krasikov je osuđen 2021. Njemački suci rekli su da je djelovao po nalogu ruskih vlasti, koje su mu dale lažni identitet, pasoš i sredstva za izvršenje ubistva. Ubistvo i naknadna osuda pokrenuli su veliki diplomatski spor između Rusije i Njemačke, uključujući i diplomatska protjerivanja.
Tvrdio da je rođen u Rusiji, a ne u Kazahstanu
Dokazi koje je pregledao sud, uključujući materijal koji je otkrila istraživačka stranica Bellingcat, pokazali su kako je Krasikov bio zaposlen u ruskoj sigurnosnoj agenciji i da je vjerojatno zamoljen da izvrši ubistvo 2019., rekao je sudac Olaf Arnoldi.
Krasikov i njegovi pravni zastupnici osporavali su njegovu krivnju za ubistvo, a čak su doveli u pitanje njegov identitet. Krasikov je na početku suđenja rekao da je krivo identificiran i da je rođen u Rusiji 1970., a ne u Kazahstanu 1965.
Arnoldi je izjavio da su ruske vlasti mjesec dana prije ubistva izdale Krasikovu lažni pasoš pod pseudonimom Vadim Sokolov koji je koristio za put u Berlin, gdje je u blizini berlinskog parka Kleiner Tiergarten više puta pucao u žrtvu s leđa iz pištolja s prigušivačem.
Povezivalo ga se s ubistvom poslovnog čovjeka u Moskvi
Svjedoci su vidjeli kako je osumnjičenik bacio bicikl, pištolj i dugu, tamnu periku u obližnju rijeku Spree te su obavijestili policiju koja ga je brzo uhapsila prije nego što je uspio pobjeći na električnom skuteru. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe o umiješanosti Rusije u ubistvo u Berlinu "apsolutno neutemeljenima".
Prema Bellingcatu, Krasikov je rođen 1965. u današnjem Kazahstanu, tada dijelu Sovjetskog Saveza. Bellingcat navodi da je Krasikov radio za FSB, rusku državnu sigurnosnu službu. Arnoldi je napomenuo kako je Krasikov dva puta oženjen i da je otac troje djece.
Arnoldi je dodao kako Krasikov nije bio ranije osuđivan, ali službeni podaci pokazuju da su ga tražile ruske vlasti zbog ubistva poslovnog čovjeka u Moskvi 2013. Slučaj je odbačen 2015.
