Prije dva mjeseca više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika stradalo je u napadu na zatvorski logor broj 120 na ruskoj okupiranoj teritoriji, samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici. Prema ukrajinskim izvorima, ali i spisku poginulih koji je objavila Rusija, većina ubijenih i ranjenih u ovom događaju bili su borci iz Mariupolja, mahom pripadnici pukovnije Azov.
Ukrajina i Rusija do danas okrivljuju jedna drugu za napad. Jedni tvrde da je zarobljenike kolonije kod Olinevke poubijala Moskva eksplozivnom napravom, nastojeći inscenirati ukrajinski artiljerijski napad, a drugi za masakr vlastitih ljudi okrivljuju Kijev: tobože su htjeli spriječiti zarobljenike da Rusima odaju vojne tajne. BBC je okupio ekspertni tim kako bi na temelju dostupnih parametara ocijenili uvjerljivost obje teze. Razgovarali su i sa sedam bivših zatočenika ovoga logora.
Objavljujući vijest o incidentu u Olinevki, ruska vojska odmah je optužila Ukrajinu za napad i zaključila da je on izveden preciznim američkim raketnim sustavom tipa Himars.
„Svu političku, krivičnu i moralnu odgovornost za pokolj nad Ukrajincima snose ukrajinski predsjednik Zelenskij, njegov kriminalni režim i Washington koji ih podržava", objavio je na državnoj televiziji portparol ruskog ministra odbrane Igor Konašenkov.
Proruski lider samoproglašene separatističke Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin kazao je da je ukrajinska vojska ubila vlastite vojnike da bi zataškala ratne zločine i dokaze o njihovim počiniteljima, a napad je po njemu naredio Zelenskij lično. Na satelitskom snimku napravljenom dan poslije napada vidi se zgrada oštećena eksplozijom, no bivši zatvorenici iz ovog zatvora kažu da se ta građevina nalazila u industrijskoj oblasti daleko od glavnih paviljona u kojima su držani zatvorenici.
BBC je zamolio šest stručnjaka za oružje i forenziku da ocijene rusku tvrdnju kako je Ukrajina gađala kamp artiljerijskom vatrom. Njihovi zaključci bili su izuzetno jednoznačni: nema šanse da je tu štetu napravio višecjevni bacač raketa, jer je razaranje previše koncentrirano.
Na prikazanim snimkama ruskih medija sva tijela bila su cjelovita, umjesto raznesena, ističe doktor Shehan Hettiarachchi, glavni hirurg i direktor odjela za teške povrede na londonskom Imperijalnom koledžu. Na temelju ograničenih dokaza koje su imali na raspolaganju, predavači eksplozivne tehnologije na britanskoj Akademiji za obranu zaključili su da je u zgradu „očito postavljeno nekakvo eksplozivno punjenje, vjerojatno pojačano i određenom količinom goriva".
Više je nego znakovit u cijeloj priči i jedan detalj koji je nekoliko sati prije saznanja Kijeva o napadu saopćila ukrajinska obavještajna služba. U snimljenom razgovoru dva neimenovana sagovornika pričaju kako je 200 pripadnika Azova premješteno iz njihovoga dotadašnjeg paviljona u izolirano skladište samo dva dana prije napada. Jedan od tih ljudi kaže i da su ruske rakete Grad ispaljene u zrak kako bi se zamaskirao zvuk eksplozije iz skladišta.
Britanski eksperti za ratna razaranja iz Obavještajne službe Mackenzie kažu da su neka tijela koja su nakon detonacije uočena izvan skladišta mogla biti mrtva i prije same eksplozije i požara. Dosta ih izgleda izgladnjelo i neuhranjeno. Analitičari iz SOAR-a, kompanije za satelitsko mapiranje, ukazuju na još jedan dokaz iz vremena prije eksplozije, jer se na snimkama uočavaju nanosi razrovane zemlje. Na brifingu su taj moment novinarima obznanili i ukrajinski dužnosnici, navodeći da se na tim slikama vide iskopani grobovi što sugerira da se zatvor unaprijed pripremao na pokop žrtava.
Sedam bivših zatvorenika ‘Zatvora 120‘ pušteno je iz logora s desecima drugih sedmicuprije eksplozije, i to prilično naprasno. Tvrde da ih je i same iznenadilo to puštanje, iako je zatvor bio prenapučen, loših sanitarnih uvjeta i s neprekidnim zastrašivanjem. Zatvorenici su se tukli prilikom saslušanja, a puštana je i glasna muzika da se to zamaskira, svjedoči Konstantin Veličko, šofer uhapšen samo zato jer je svojim vozilom evakuirao ljude iz Mariupolja. Upravnik zatvora, tvrdi, svima je govorio da su njegovi robovi. Bivši zatvorenici logora kažu da su od svih definitivno najgore prošli borci iz Azova. Zlostavljanje zatvorenika iz Azova bilo je neumoljivo, premlaćivanja brutalna, a mržnja golema, tvrde svi bivši zatvorenici.
Mjesecima kasnije, ni Crveni križ, ni članovi porodice, ni ikakvi međunarodni promatrači još nemaju pristup ruskom zatvoru Olenivka i tijelima tamo stradalih. Ukrajina je pozvala Ujedinjene narode da osiguraju neovisnu istragu o događaju koji je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij opisao kao „svjesni ratni zločin".
