bliski istok

Ko stoji iza pada Assada u Siriji? Erdogan je dobio šta je želio

Foto: AA

Manje od sedmicu dana nakon što je svrgnuti sirijski predsjednik Bashar al-Assad pobjegao u Moskvu, turski dužnosnici podigli su zastavu nad ambasadom u Damasku. Dok su mnogi kapci na raskošnoj vili ostali zatvoreni, crveno-bijeli polumjesec preletio je iznad krova ambasade prvi put u 12 godina.

Bio je to trenutak prije nekoliko dana od dolaska šefa turske obavještajne službe Ibrahima Kalina u glavni grad Sirije. Neposredno nakon kraja Assadovog režima, Kalin se vozio u crnoj limuzini koju je vozio vođa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), Ahmed al-Sharaa, koji je nosio civilnu odjeću dok je vozio Kalina kroz prepune ulice. Šef špijuna molio se ispod svetih lukova Umayyadske džamije, prije nego što je izašao pred zaprepašteno mnoštvo okupljeno da vidi prvog stranog dostojanstvenika koji je posjetio novo sirijsko vodstvo, piše Guardian.

Budućnost Sirije moraju odrediti Sirijci, a ne vanjske sile

Dareen Khalifa iz neprofitne Međunarodne krizne skupine opisuje Kalinov posjet glavnom gradu Sirije kao "pobjednički krug", pri čemu se Ankara pojavljuje kao glavni dobitnik nove vlade u Damasku. Svrgavanje Assada potvrdilo je pristup Recepa Tayyipa Erdoğana Siriji kod kuće u Turskoj, dalo je Ankari nove prilike u borbi za moć u kurdskim područjima na sjeveroistoku i omogućilo joj svježi utjecaj dok se Sirija obnavlja.

"Odnose između HTS-a i Turske ne treba precijeniti, to nije posrednički odnos, ali Turska je bila pametna što je pričekala dok se stvari ne riješe i onda krenula punom snagom s Kalinovim posjetom i drugim visokim ljudima", kaže Khalifa.

Ankara je mjesecima zaustavljala HTS i odgađala pokretanje ofanzive grupe, rekli su analitičari, i umjesto toga pokušala iskoristiti sastanak s ruskim i iranskim dužnosnicima početkom novembra u nadi da će Assada konačno dovesti za pregovarački stol. Erdoğan je rekao da je Assad odbio njegovu ponudu da "zajedno razgovaramo o budućnosti Sirije", nesvjesno propustivši svoju posljednju priliku da spriječi sveobuhvatnu vojnu ofanzivu koja je okončala brutalnu 53-godišnju vladavinu njegove porodice.

Ne samo da je Assad odbio, nego su njegove snage nastavile s napadima na usamljeni pobunjenički džep Idliba koji kontrolira HTS, potičući želju skupine da pokrene ofanzivu. Turska je apelirala na Assadove ruske saveznike, vjeruje Khalifa, tražeći od Moskve da razgovara sa sirijskim čelnikom i zaustavi napade, s malim rezultatom. Do vremena kada je Sharaa, koji je prije bio poznat pod svojim ratnim imenom, Abu Mohammed al-Jolani, prišao Ankari kasnije u novembru, obavijestivši ih da su njegove snage spremne pokrenuti ofanzivu, oni su popustili zbog nesposobnosti Moskve da zaustavi Assada.

“Na kraju je Turska rekla OK, naučite ih pameti, ali Ankara nije shvatila da će HTS zauzeti Aleppo, a kamoli cijelu zemlju”, kaže Khalifa. “Niko nije mislio da će postati nešto ovako veliko. Ankara je znala kakav bi manevar HTS mogao povući, da će ostaviti dojam da idu u jednom smjeru, na istok, a zapravo su htjeli na jug. Ali nije bilo više od toga."

U trenutku kada su se pobunjenici okupili oko periferije Homsa, gurajući se prema jugu autocestom koja vodi u Damask dva dana prije nego što je Assad pobjegao, Erdoğan je javno podržao ono što je nazvao "ovim maršem opozicije". Turska je pozorno pratila pobunu putem svoje mreže obavještajnih kanala kao i javnih izvještaja, rekao je, govoreći ispred džamije u Istanbulu, dodajući: "Neka se ovaj marš u Siriji nastavi bez ikakvih nesreća i problema."

Gönül Tol iz thinktanka Instituta za Bliski istok kaže da je trijumf pobunjenika ipak iznenadio Tursku, što je rezultiralo, kako ona kaže, "katastrofalnim uspjehom" iz perspektive Ankare. "Ovo je stvarno iznenadilo Ankaru, i naravno da sada računaju na to - otvara mogućnosti posebno za tursku vanjsku politiku i za Erdoğana unutar zemlje, ali očito postoje i rizici", kaže ona.

Erdogan balansira

Turski predsjednik već dugo pokušava unutarnje balansirati po pitanju sirijskih izbjeglica, posredujući između pomno oblikovane javne slike kao vođe islamskog svijeta koji je pozdravio raseljene muslimane i želja njegovih nacionalističkih koalicijskih partnera da protjeraju mnoge od 3,2 miliona Sirijaca u Turskoj.

Assadov pad, kaže Tol, omogućio je Erdoğanu način da ojača svoj brend kao vođe koji je učinio najviše da zaštiti Sirijce dok su hiljade odlazile, umirujući svoje nacionalističke pristaše. Turski dužnosnici nisu gubili vrijeme: ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je dan nakon Assadova svrgavanja s vlasti da će se Sirijci vratiti kući, a procjenjuje se da je do kraja prošle sedmice granicu prešlo oko 7600 ljudi.

Fidanovo obećanje da će turske tvrtke pomoći u obnovi Sirije uzrokovalo je rast dionica u građevinskim i cementnim kompanijama dan nakon što je Assad svrgnut, unatoč njihovoj narušenoj reputaciji zbog široko rasprostranjenog razaranja nakon smrtonosnih potresa koji su početkom prošle godine pogodili južnu Tursku i sjevernu Siriju.

Dok je Ankara nedavno započela provizorno približavanje kurdskim militantnim skupinama koje je dugo smatrala terorističkim organizacijama, Tol je ukazao na iznenadne pomake unutar Sirije koji su doveli do zaokreta. Pobunjeničke skupine koje podržava Turska sada usmjeravaju kurdske snage koje podržavaju SAD iz gradova širom sjeverne Sirije, brzo šireći svoju zonu kontrole.

"Iako su sve oči uprte u Damask, na sjeveroistoku je slobodno za sve, a Ankara dobiva sve što želi", kaže Khalifa. "Grad Manbij pao je u ruke snaga koje su imale potporu Turske, a da nije dospio na naslovnice, pa oni guraju na sjeveroistok i izvlače se s tim na načine koji se nikada prije ne bi dogodili."

Govoreći tokom konferencije o Siriji u Jordanu tijekom vikenda, Fidan je jasno iznio strategiju Ankare. "Podržavamo legitimne predstavnike sirijskih Kurda u njihovim nastojanjima da zagovaraju svoja prava u Damasku", rekao je, naznačivši da će Turska prihvatiti kurdsko predstavljanje samo u glavnom gradu Sirije, ali ne i drugdje.

Turski dužnosnici koji se pojavljuju u Damasku, kaže Tol, koristit će svoju novootkrivenu moć nad novim sirijskim vladarima kako bi osigurali da nikakva autonomna kurdska uprava ne zavlada sjeveroistokom.

"Post-Asadova Sirija daje Turskoj puno utjecaja i HTS-u može dobro doći sva pomoć koju može dobiti", kaže ona. Skupina nastoji izbjeći izolaciju i iskoristit će doprinos Turske kako bi osigurala da na kraju dobiju priznanje međunarodne zajednice, dodaje ona. Ali u međuvremenu, Turska ostaje njihov ulaz u vanjski svijet.

“Turska će igrati važnu ulogu, pomažući HTS-u u rekonstrukciji i obnovi, a Siriji su potrebna ulaganja. Turska će igrati važnu ulogu na svakom koraku.", zaključio je.