Ko su žene koje su ustale protiv Ratka Mladića? Aida Ćorović dugogodišnja je aktivistkinja poznata još od devedesetih, a Jelena Jaćimović mlada umjetnica koja je lani na izložbi 'ArchiWar: Priče i sjećanja o genocidu' govorila o Srebrenici. To je izrazito politički čin, s obzirom da nacionalistička politika Srbije ne priznaje da je bio genocid u Srebrenici, gdje su snage Ratka Mladića u julu 1995. ubile oko 8000 Bošnjaka, piše Jutarnji.
"Ova bruka je lice predsjednika Aleksandra Vučića i grijeh na njegovu dušu. Ja sam godinama aktivistkinja za ljudska prava i moj stav je bio da stanem iza svih žrtava Srebrenice", izjavila je Aida Ćorović nakon privođenja.
"Ja sam bila samo na pravom mjestu u pravo vrijeme. Želim da sliku o drugačijoj Srbiji vidi cijeli svijet, pojedinci ogrezli u kriminal su samo vidljiviji. Mi ćemo postati glasniji i ova će regija živjeti drugačije, ja sam uvjerena u to", poručila je Aida Ćorović u razgovoru za medije nakon što je puštena iz pritvora. Aida Ćorović i Jelena Jaćimović su u utorak jajima gađale mural generala Ratka Mladića u Njegoševoj ulici u centru Beograda. Na njih je skočilo desetak mladića u civilu, navijača ili policajaca, koji su čuvali mural ratnom zapovjedniku vojske Srba u BiH, osuđenom u Haagu za genocid i ratne zločine.
"Aidu su vukli, stezali, njih barem pet, Jeleni su odmah zavrnuli ruke. Ovoliku agresiju nisam vidjela 15 godina koliko se bavim novinarstvom", kaže novinarka Danasa Jelena Diković. Pitanje je je li uopće bila riječ o policajcima u civilu, jer se nisu htjeli legitimirati, javlja BBC na srpskom. "Dva mladića koja su skočila na mene nisu policajci, gledali su me sa neskrivenom mržnjom, njima je Mladić simbol, da su mogli oni bi me ubili. Tražila sam da se legitimiraju, čuje se na snimcima, a oni su samo nabijali kape na glave", ispričala je Aida Ćorović nakon što su je pustili iz policije na Vračaru.
Rodom iz Novog Pazara, Aida Ćorović (60) osamdesetih je studirala u Beogradu arhitekturu i historiju umjetnosti, pisala likovnu kritiku i bavila se novinarstvom. Obilježile su je antimiloševićevske i antiratne demonstracije u Beogradu 9. marta 1991., ispričala je u razgovoru za beogradski nezavisni dnevni list Danas. "Tog 9. marta 1991. godine, slučajno sam se našla u ulici maršala Tita, kada je rijeka građana izašla na ulice Beograda da iskaže svoj bunt. Od tada, ulice Beograda, ali i mnogih drugih gradova će postati neka vrsta moje alternativne kuće i porodice, gdje ću, uz brojne ljude iskazivati neslaganja s onim što su srpske političke elite radile".
Odjednom je nacionalizam postao skoro opipljiv i vidljiv kao da je od granita, odjednom je postalo važno kako se zoveš i odakle dolaziš, a to je sve bilo suprotno njenim životnim vrijednostima. Počela je raditi na Studiju B, tada jedinoj slobodnoj beogradskoj TV stanici. Uskoro postaje aktivna u organizacijama koje su se od početka suprotstavljale Miloševićevoj agresivnoj politici, u Beogradskom krugu, Centru za antiratnu akciju i udruzi Žene u crnom.
Krajem 1994. Aida Ćorović vratila se u Novi Pazar i tamo osniva nevladinu udrugu Urban in, koja se bavila mirovnim aktivizmom, mladima, pravima žena. Vrlo je aktivna, glasna, prisutna u medijima u Srbiji, godinama meta pritisaka i napada. Od 2014. do 2016. bila je zastupnica Demokratske stranke u Skupštini Srbije.
Za N1 Aida Ćorović je rekla da je gađanje jajima bila spontana reakcija. Zbog 30-godišnjeg anganžmana, ističe da je to bilo najmanje što je mogla učiniti. "Nas dvije smo došetale da vidimo šta se dešava, ponadala sam se da će biti spontanog okupljanja, da se reagira na to ruglo u centru Beograda, sramota je da se nikakva poruka ne pošalje. Trgovina je bila iza mojih leđa, otišla sam kupiti jaja, to je simboličan čin. Ne mogu oštetiti mural, ima zaštitni sloj. Poslali smo poruku da se s tim ne mirimo", kazala je. Shvatila je pritom da se više boje oni nje, nego ona njih. "Znaju da će sve jednom doći na naplatu. Ja sam bila simbolično neko ko ih goni, oni su ugroženi, to je njihov strah, ona slika je slika bruke vlasti u Beogradu".
Pred muralom se pojavio ministar obrane Aleksandar Vulin i položio cvijeće. "Izrazio je stav ove države", kaže Aida Ćorović, Mladić je simbol jednog vrijednosnog sistema, to je poruka da stojimo iza onoga što se dogodilo devedesetih. "Ta dva mladića nisu izgledala kao policija. Kasnije u stanici, jedan mladić u civilu nam je viknuo 'Ratko Mladić srspki heroj'", ispričala je Ćorović.
"On je osuđeni ratni zločinac, ja sam na jednoj strani civilizacijskog postojanja, a oni su na drugoj strani, oni su svijet koji je prezirem. Predstavljaju vrijednosni sistem koji je zao, dehumaniziran. To nisu heroji, vec najbijednije kukavice", rekla je Ćorović. No, u utorak navečer okupili su se protuprotestnici i pjevali antifašističke pjesme.
"Ja sam sretna što takav Beograd postoji i što sam dio njega. Želim da ta slika obiđe svijet", rekla je aktivistkinja. Stranim ambasadama je poručila da ih treba biti sram jer dopuštaju ovo u srcu Europe. "Ali nije Srbija jedina koja je potonula u fašizam, fašisti neće pobijediti, oni su samo glasniji, zauzeli su sve poluge moći, oni su siledžije, a naša ljubav i posvećenost zasnivaju se na nekim drugim principima", poručuje.
Aida je početkom 2020. objavila na svom Facebook profilu da traži posao. Dobila je ponudu iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Zahvalila mu je tekstom u NIN-u, poručujući da ponudu smatra uvredljivom.
