Danas većina hibrida ima sustav koji kombinira paralelni i serijski hibridni sustav, a automobil, ovisno o situaciji, samostalno odabire hoće li kotače pokretati samo električni motor, električni motor dok bateriju puni benzinski, ili samo benzinski motor. Ovaj sustav u stanju je, uz pomoć energije koju proizvodi motor ili regenerativno kočenje, u gradskim uvjetima vožnje od oko 50 do oko 80 posto vremena voziti isključivo na struju. Zato klasični hibrid najveću uštedu ostvaruje u gradskoj vožnji gdje je po potrošnji goriva superioran čak i dizelu. Na otvorenim cestama u principu troši otprilike kao i dizel, no slabost su mu brze ceste, kao što su autoceste, gdje nerijetko troši više i od benzinskog automobila. Svi hibridi imaju automatski mjenjač, najčešće varijabilni (CVT), bez klasičnih brzina i svi su benzinci.
Blagi hibridi (MHEV)
Danas najčešća verzija hibrida su blagi hibridi, također poznati kao MHEV (Mild Hybrid Electric Vehicle). U statistikama prodaje ih se često zbraja s klasičnim hibridima. Iako imaju vrlo sličan princip rada, u praksi su vrlo različiti od klasičnih hibrida. Kao i klasični hibridi koriste bateriju i električni motor no oni su mnogo manji i mnogo manje efikasni u blagom hibridu. Također, napon električnog sustava kod blagog hibrida je uglavnom mnogo manji nego kod klasičnog, najčešće 48V, kod nekih auta i samo 12 V. Kao rezultat toga, blagi hibrid, za razliku od potpunog hibrida, može voziti na električni pogon u vrlo ograničenoj mjeri ili uopće ne može voziti na struju. Kod većine blagih hibrida autu baterija omogućava samo da gasi motor prilikom krstarenja (otpuštanja gasa) kada preuzima opskrbu energijom za mnoge električne potrošače kao što je električni servo upravljač. Kod nekih blagih hibrida moguće je voziti auto na struju samo pri iznimno maloj brzini, primjerice prilikom parkiranja, a kod nekih drugih, blagi hibridni sustav čak omogućuje do otprilike 50 posto gradske vožnje na struju. Primjer ovakvih hibrida je novi Stellatisov sustav koji se koristi u Peugeotu, Opelu, Fiatu i i Citroënu. Iako ima napon od 48 V, funkcionira kao "pravi hibrid", a zbunjujuće može biti što ga neke Stellantisove marke nazivaju blagim hibridnim (Mild Hybrid), a druge hibridnim sustavom (Hybrid). Dakle, blagi hibridi mogu sve što i klasični, u teroriji, no na tržištu ima mnogo više modela kao što su Volkswagenov ili Suzukijev blagi hibrid koji uopće ne mogu voziti na struju, od onih poput Stellantisovih, koji to mogu.
Plug-in hibridi (PHEV)
Još jedna varijacija hibrida je plug-in hibridni pogon koji se također često naziva PHEV, što je skraćenica za Plug-in Hybrid Electric Vehicle. Kao i drugi tipovi hibrida, ima motor s unutarnjim izgaranjem i jedan ili više elektromotora. No plug-in hibrid ima posebnu prednost. Mnogo veću bateriju od "klasičnih" i blagih hibrida i mogučnost njenog punjenja na utičnici ili javnom punjaču. Zbog toga plug-in hibrid, ovisno o tome koliko ga često punite i kakve dionice najčešće prelazite može mnogo više voziti na struju, idealno čak i 100 posto vremena, kao pravi električni auto.
Kad napunite bateriju plug-in hibrida, auto možete voziti postpuno električno, no to nisu tako velike udaljenosti kao s potpuno električnim automobilom. Većina starijih plug in hibrida pruža relani elekterični doseg do oko 50 km, dok noviji modeli s većim baterijama mogu uz jedno punjenje prevaliti i stotinjak kilometara. Kada se baterija potroši, plug-in hibrid nastavlja raditi kao klasični hibrid puneči bateriju regeneracijom ili uz pomoć motora te tako štedi gorivo. No zbog veće mase koju nosi sa sobom (veća baterija i električni motor) u toj je situaciji uglavnom manje efikasan nego klasični hibrid. Plug-in hibridi mogu biti "posebno žedni" na brzim cestama poput autocesta, ali i trošiti iznimno malo ili ništa benzina (ili dizela) ako svakodnevno radite male kilometraže i redovito ih punite. Ovaj tip automobila posebno će isplativ biti onima koji imaju mogućnost puniti ga strujom kod kuće preko noći i dnevno redovito prelaze 30 do 100 kilometara. Svi plug-in hibridi imaju automatski mjenjač, te su uglavnom benzinci. Iznimka je jedino Mercedes koji nudi dizelske plug-in hibridne automobile.
