Usprkos međunarodnim protestima, sukob između Rusije i Ukrajine nije u potpunosti izolirao Putina. Koje zemlje su i dalje uz Moskvu i zbog čega?
Bjelorusija
Od manipuliranih predsjedničkih izbora u avgustu 2020. Bjelorusija spada među najlojalnije saveznike Rusije. Susjedna država je okrenula leđa Ukrajini u koju su pobjegli mnogi bjeloruski disidenti.
Za Bjelorusiju je Rusija tradicionalno najvažniji trgovinski partner. Moskva nije samo glavni opskrbljivač sirovom naftom i plinom - dvije zemlje su povezane i preko Euroazijske ekonomske unije, utemeljene 2015. koja također uključuje Armeniju, Kazahstan i Kirgistan.
U pogledu sigurnosne politike, Bjelorusija čini stratešku „tampon-zonu" između Moskve i NATO-a. Bjelorusija je članica vojnog saveza koji predvodi Rusija, Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti. Ostale zemlje članice vojnog saveza osnovanog 2002. su Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan.
Kazahstan
Kazahstan je za Putina „jedan od najbližih strateških saveznika i partnera Rusije". Ova veza je ponovo demonstrirana tokom nedavnih nereda, početkom ove godine. U znak podrške predsjedniku Kazahstana Kasimu Džomartu Tokajevu, koji je izdao naredbu da se puca na demonstrante, Putin je poslao ruske padobrance.
Partnerstvo s devetom po veličini zemljom na svijetu ima ne samo geostrateške, već i ekonomske razloge, jer Kazahstan ima velika nalazišta nafte i prirodnog plina. Većina plinovoda u zemlji vlasništvo su Gazproma.
Ekonomska međuovisnost se ogleda u trgovinskoj bilanci. Prema podacima OECD-a, Kazahstan je 2019. iz Rusije uvezao robe u vrijednosti od skoro 14 milijardi dolara. Tu je Moskva na prvom mjestu - ispred Kine, Južne Koreje, Njemačke i Italije. Po izvozu, pak, Rusija je na trećem mjestu – na prvom je Kina.
Kina
Početkom februara, na sastanku u Pekingu u okviru otvaranja Zimskih olimpijskih igara, Rusija i Kina su demonstrirale jedinstvo. Ton se sada malo promijenio. Na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 22. februara 2022. Kina nije stala na stranu svog ruskog saveznika, nego je sve strane pozvala na suzdržanost.
Odnosi Moskve i Pekinga su sve samo ne uravnoteženi. Kina je važnija Rusiji nego obrnuto. Dok Kina čini skoro petinu ruske vanjske trgovine, ruski udio u vanjskotrgovinskoj bilanci Kine čini samo 2,4 odsto.
Međutim, 2021. je bilateralna trgovina između Rusije i Kine porasla za 36 posto - na 147 milijardi dolara. Usporedbe radi: trgovina između Rusije i EU 2020. je bila u vrijednosti 174 milijardi eura.
Armenija
Armenija sjedi na dvije stolice. S jedne strane, bivša sovjetska republika na Kavkazu je ekonomski ovisna o Rusiji i održava bliske veze s Kremljom. Kao i Kazahstan, zemlja je članica Evroazijske ekonomske unije i Organizacije za kolektivnu sigurnost.
Oko 80 posto opskrbe ove zemlje energentima je u ruskim rukama. Prema njemačkom vanjskotrgovinskom portalu Gtai, Rusija je na prvom mjestu i po uvozu i po izvozu.
Istovremeno, nova vlada Armenije državnog šefa Armena Sarkisijana teži ka zbližavanju sa Zapadom još od „baršunaste revolucije" 2018.
Armenija je članica Vijeća Europe, potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima i potpisala je sporazum o partnerstvu s EU-om 2017. U ratu između Armenije i Azerbejdžana 2020. Moskva je morala pristati na to da se mir prati zajedno s Turskom.
Mađarska
Moskva u Evropskoj uniji nema saveznika u pravom smislu riječi, ali može se reći da je mađarski premijer Viktor Orban politički prijatelj Vladimira Putina.
Orban je 2017. kupio ruske nuklearne reaktore i dogovorio zajedničke mađarsko-ruske istraživačke projekte u Svemiru. Nabavio je i ruske vakcine protiv korone Sputnjik V, koju još nije odobrila Evropska agencija za lijekove.
Zauzvrat, Mađarska dobiva ruski plin po povlaštenoj cijeni. Orbanu je ta podrška itekako dobrodošla, jer se 3. aprila održavaju izbori. Osim toga, Mađarskoj prijeti i povlačenje sredstava EU - prema presudi Europskog suda pravde od 16. februara, Komisija EU-a može poduzeti mjere protiv svojih članica u slučaju nedostataka na polju vladavine prava i može im smanjiti sredstva iz budžeta EU-a.
Srbija
Kako navodi u svojoj analizi DW, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također prima pomoć u izbornoj kampanji iz Moskve. Prema izvještajima medija, Moskva daje toj zemlji ogroman popust na cijene plina - do maja. To bi moglo utjecati i na izvanredne opće izbore 3. aprila.
Vučić, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, Rusiju smatra „velikim bratom". U znak solidarnosti, Srbija je 25. listopada 2019. postala prva evropska zemlja koja je zaključila sporazum o slobodnoj trgovini s Euroazijskom gospodarskom unijom.
Unatoč političkim i kulturnim vezama s Moskvom, Beograd se kreće na dva kolosijeka. Iako Vučić odbacuje sankcije uvedene Moskvi nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, on sada izražava veću suzdržanost nakon ruskog priznanja „narodnih republika“.
Govoreći za list Moscow Times Vučić je rekao da je „Srbija na europskom putu i da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, iako je 85 posto stanovništva na strani Rusije.“
Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU-u, a tamošnja vlada želi također smanjiti gospodarsku ovisnost od Moskve. Zato planira izgradnju novog plinovoda koji će Srbiju povezati s grčkom plinskom mrežom.
Venezuela
U Latinskoj Americi Putin uživa simpatije u nekoliko zemalja, što pokazuje nedavna posjeta brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara 15.2. - u jeku sukoba između Rusije i Ukrajine. Međutim, najbliži saveznik u regiji je Venezuela. Predsjednik Nicolas Maduro službeno je podržao Rusiju 19. veljače.
Bliski odnosi Moskve i Caracasa zasnivaju se na vojnoj i ekonomskoj suradnji. Rusija je od 2006. posudila toj zemlji oko 17 milijardi dolara, što je čini jednim od najvećih kreditora vlade Venezuele. Veliki dio kredita iskorišten je za kupovinu ruskog oružja.
Prema riječima Aleksandra Sitenka, stručnjaka za odnose tih dviju zemalja, oružje će se koristiti, između ostalog, tijekom vojnih manevara u pograničnom području s Kolumbijom, gdje se kriju bivši pripadnici kolumbijske pobunjeničke vojske FARC. Kolumbija je jedina južnoamerička država koja je „globalni partner" NATO-a. Moskva je zato partnerstvo s Venezuelom klasificirala kao „strateško".
Dvije zemlje su također blisko povezane u energetskom sektoru. Prema Sitenkovim navodima, glavna briga Rusije je osiguravanje kontrole nad rezervama nafte u Venezueli - koje se smatra najvećima na svijetu.
