Nova vlast na državnom nivou ‘izgurala’ je godinu dana uprkos turbulentnim dešavanjima u i oko koalicije. Novi saziv Vijeća ministara BiH donosi evropske zakone u tempu koji je spor, ali čak i takav ruši rekorde brzine u odnosu na dosadašnja iskustva.
Ipak, jasno je da sve može brže i bolje, ali da su dva tega koja sve usporavaju SNSD i HDZ. Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu BiH Predrag Kojović za Raport govori o rezultatima Vijeća ministara, Parlamenta BiH, evropskom putu, ali i razgovoru lidera iz Bakinaca koji je digao ogromnu političku prašinu.
Uskoro je godina dana je od formiranja Vijeća ministara BiH. Kako vi vidite rad izvršne vlasti na državnom nivou?
Već sada je postignuto mnogo više nego u prošlom mandatu, što iskreno nije ni bilo teško, ali je to daleko manje od onoga što sam očekivao. Očigledno je rad Vijeća ministara opterećen činjenicama da mnogi ministri moraju dobiti saglasnost svog partijskog šefa za svako pa i najjednostavnije pitanje. Očekivao sam da će predsjedavajuća uspjeti kreirati određeni entuzijazam, pojačani angažman barem kada su u pitanju tzv. EU zakoni, ali i da će paralelno uspjeti rješavati i važna i korisna rješenja za svakodnevni život građana BiH kao što je recimo Amber alert i slične inicijative.
Šta Krišto nije smjela dozvoliti
Kako ocjenjujete rad prvenstveno Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH?
Pred nama je ključnih 5-6 sedmica. Vrata Eu su otškrinuta do marta. Kada se ta vrata u martu zatvore na sljedeći talas proširanje ćemo čekati jako dugo. Takođe mislim da bi neotvaranje pregovora sa EU u martu bio snažan vjetar u leđa antievropskim političkim razmišljanjima i da bi nas takav razvoj situacije mogao još više udaljiti od EU. Zbog toga smatram da posjete Davosu i slična putovanja u ovom trenutku ne trebaju eksluzivno biti u fokusu naše pažnje. Naš fokus treba biti na zakonima o sudovima, o sukobu interesa i spriječavanje pranje novca. Sve ostalo je sekundarno do marta i, po meni, predstavlja pogrešno potrošeno vrijeme.
Čini se da Parlament BiH često kaska za Vijećem ministara ili je to privid? Često se desi da zakoni budu usvojeni u Vijeću ministara ali u Parlament ili ne dođu ili budu odbijeni. I to od istih stranaka čiji su ministri glasali 'za'. Šta se tu dešava?
Upravo tako. Ministri iz jedne stranke u VM glasaju za nešto, onda njihove stranačke kolege u parlamentu glasaju protiv istog tog prijedloga. Onaj koji im je rekao kako da glasaju u VM je u međuvremenu promjenio mišljenje. Ponekad je to sve neprijatno i gledati i slušati. Odrasli, pametni ljudi koji moraju da brane logički i moralno neodbranjive stavove.
Bilo je mnogo kritika na to da 'evropski' zakoni često dožive promjene da više čak i ne ispunjavaju evropske uvjete. Kako to?
Ne mislim da je to slučaj osim možda u slučaju Zakona o VSTV-u, koji je na VM doživio promjene koje su ga razvodnile do nivoa da ne zadovoljava EU standarde. Mi smo pokušali u parlamentarnoj proceduri to koliko, toliko korigovati našim amandmanom i imali smo uvjeravanja EU da će ta korekcija biti dovoljna, ali je izvještaj o BiH koji je došao par mjeseci poslije jasno pokazao da nismo u potpunosti uspjeli. Nije predsjedavajuća VM smjela dozvoliti da pod krinkom EU zakona pošalje tekst koji ne ispunjava uslove.
Vlast nas uvjerava da smo na raskrsnici kada su u pitanju evropske integracije, međutim činjenica je da od tri dijela koalicije samo jedna strana 'vuče' u tom pravcu i da se o svakom zakonu tekško pregovara. Kakav je odnos koalicionih partnera Trojke po ovom pitanju, kako ga vi vidite?
Tačno. I to ne tvrdite samo vi i ja nego i izvještaj EU koji u svakom poglavlju ističe srčanu opredjeljenost Trojke da BiH otvori pregovore sa EU. I upravo jer osjećaju koliko nam je stalo i koliko radimo pokušavaju da nam pomognu koliko su u mogućnosti. Šest milijardi eura, od kojih BiH može povući veliki dio, je takođe rezultat želje da se pomogne reformskim, proevropskim snagama.
Odnosi unutar Trojke su odlični, čvrsti i iskreni uprkos pokušajima određenih frakcija da ga sruše iz svojih kratkoročnih i ličnih političkih interesa.
Mnogo se govori o budžetu BiH. Ponovo je bitka oko toga da se on poveća. Spominju se milioni dobiti iz CBBiH... Je li to dovoljno?
Budžet BiH mora biti adekvatan. To znači da mora pratiti ne samo inflatorna kretanja, kao što to rade budžeti drugih nivoa vlasti nego i predvidjeti pojačanu aktivnost državnih organa kada BiH otvori pregovore sa EU. Ovih 40 miliona KM koje pominjete nisu povećanje budžeta nego redovni, zakonski prihod od profita Centralne banke. Nažalost, još uvijek nismo dobili ni nacrt budžeta tako da je teško govoriti o detaljima. Ali ako je, koliko sam pratio u drugim izvještajima, otplata kreditinih zaduženja u ovoj godini veća za 175 miliona KM u odnosu na prošlu onda bi isti državni budžet kao i prošle godine bio, de facto, umanjen. Ja na osnovu činjenica kojima sada raspolažem to ne bih podržao.
Mnogo prašine podigao je navodni dogovor lidera koalicije iz Laktaša. Prvo je li to uopće dogovor?
Ne. Razgovoralo se o mnogo stvari, ali na kraju nije postignut dogovor.
Pojavilo se nekoliko papira u kojima su autori sami pokušali da sumiraju diskusiju u zaključke i predstave to kao sporazum. Sve je to politikanstvo i ne treba na te političke sapunice trošiti vrijeme. Svaka promjena mora doći u parlament i tamo dobiti podršku da bi to imalo ikakvog efekta u stvarnosti.
Kako vi vidite stavke koje su u njemu navedene i jesu li one prihvatljive za Trojku ili za Našu stranku?
To su sve stari prijedlozi ili njihove varijacije koje su bazirani na arhaičnm principima plemenske zajednice. Evropa nije zajednica plemenskih zajednica nego zajednica 550 miliona građana. Naša ustavna i izborna rješenja to moraju imati polaznu tačku. Naša stranka takve retrogradne prijedloge neće podržati jer želimo da BiH ide naprijed, u budućnost, u Evropu a ne nazad u plemensko uređenje.
Ponovo je fokus na Izbornom zakonu, vi ste nedavno izjavili da se tim uopće ne treba baviti u ovom trenutku s izuzetkom tehničkih izmjena. Šta kaže HDZ na to?
Do marta moramo usvojiti tri zakona koja sam spomenuo ranije. Bilo bi važno pokušati osigurati tehničke izmjene izbornog zakona koji će umanjiti prostor manipulacije glasovima. Do marta ne želim da trošim vrijeme na bilo šta drugo.
Ako u martu dobijemo datum za pregovore onda se zaista iskreno i suštinski možemo okrenuti svim drugim pitanjima, od izbora članova Predsjedništva BiH pa do pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Mene ne zanima šta HDZ misli. Zašto bi me zanimalo šta misli neko ko sam sebe proglasi nosiocem evropskih vrijednosti, a potom glasa protiv uvođenja sistema za traženje male izgubljene ili kidnapovane djece u BiH i to obrazlaže argumentima kojih bi se postidio svaki brucoš pravnog fakulteta.
Jednom ste izjavili da evropski zakoni nisu samo zakoni Trojke nego bi trebali biti zakoni koji se podrazumjevaju za sve stranke. Međutim, u praksi to ne izgleda tako...
Nema sumnje da je opredjeljenost Trojke da BiH pridruži EU tolika da je vidljiva i na prvi pogled. I prirodno je da ljudi pomisle da bi neke svoje ambicije mogli ispuniti ako nas ucjene na evropskim zakonima i tako blokiraju EU put.
Pogotovo jer se radi o ljudima koji su decenije proveli u transakcijskoj politici gdje se svime, pa i budućnošću BiH i njenih građana,, trguje kao monetom i svako svakog prije ili kasnije prevari. Na njihovu žalost, s druge strane stola su ovaj put ljudi koji se politikom bave jer vjeruju da politikom doprinose zajedničkom dobru, a ne samo svom bankovnom računu
Trojka vuče koliko može
Kako uopće ocjenjujete rad koalicije? A kako funkcioniranje Trojke na državnom nivou?
Trojka zaista vuče koliko može, pa rekao bih i više jer vrlo često radi poteze dobre za državu na račun svoje stranačke i lične štete. Generalno, nisam zadovoljan radom državne koalicije. Sporazum koji nas je okupio u vlast je u suštini glasio - ostavimo po strani unutrašnja neslaganja i posvetimo se EU putu za koji se svi potpisnici zvanično zalažu. Ispostavilo se da kad je trebalo prijeći sa riječi na djela da su njihova evropska opredjeljenja isključivo deklarativna a strah od društva u kojem zakoni važe za svakoga prevelik.
Smatrate li da bi Trojka trebala imati malo čvršći stav i odgovor kada su u pitanju nasrtaju na državu, posebno SNSD-a, pa čak i HDZ-a?
Naš stav, kada je u pitanju BiH, ravnopravnost naroda i građana i evropski put je čvrst. Ne može biti čvršći. I zato i ne osjećamo potrebu da odgovaramo na svaku provokaciju koju oni koji opstaju isključivo na stvaranju sukoba i svađama plasiraju u javnost.
