Invazija Rusije na Ukrajinu odrazila se direktno i na kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje robu izvoze, prije svega, na tržište Rusije i Ukrajine. Stanje na terenu negativno je utjecalo i na uvoz u BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, razmjena s Rusijom je značajna, a s Ukrajinom nešto slabija. U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije prevladava uvoz, ali ni izvoz nije beznačajan, piše Federalna.ba.
Poznato je da na oba tržišta izvozimo najviše farmaceutskih proizvoda. Našim privrednicima rusko tržište je značajno i zbog izvoza voća. 81 milion maraka vrijednosti farmaceutskih proizvoda prednjači u izvozu na rusko tržište u prošloj godini. Slijede ga izvoz voća sa skoro po 9 miliona maraka vrijednosti. S obzirom na to da se izvoz iz naše zemlje odvija samo preko dva granična prijelaza, u ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu 107,8 miliona KM.
Kada je riječ o uvozu, samo u prošloj godini iz Rusije u našu zemlju uvezli smo robu vrijednu 277,46 miliona KM. Iako izvozimo mineralna goriva, uvoz je nešto veći, što ne čudi, pa tako skoro 228 miliona maraka smo potrošili u prošloj godini na naftu i njene proizvode, a koji se ubrajaju u mineralna, odnosno fosilna goriva. Zanimljivo je da smo iz Rusije uvezli i 12 miliona vrijedne letjelice, odnosno njihove dijelove. Metali se također nalaze u top 10 uvoznih tarifa iz Rusije - bakar sa svojim proizvodima sa nešto više od 3 miliona maraka vrijednosti, te željezo i čelik sa duplo manjim iznosom.
Vrijednost uvezene robe iz Ukrajine u prošloj godini iznosila je skoro 38 miliona maraka. Tako smo samo drveta uvezli u vrijednosti više od od 9 miliona maraka, zatim plastične mase za 6 i po miliona. Slijede mineralna goriva i voće sa po 4 miliona i 200 hiljada maraka. Kao i iz Rusije, i iz Ukrajine smo uvozili metale. Farmaceutski proizvodi, električne mašine i sjeme smo uvozili za sumu višu od milion maraka.
U 2021. godini iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je izvezeno robe vrijedne oko 9,05 miliona KM. Od toga je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda - i to za 3,02 miliona KM, zatim proizvoda od željeza i čelika vrijednih 1,9 miliona, proizvoda koji spadaju u grupu nuklearnih reaktora, kotlova, mašina vrijednih 967 hiljada KM. Zatim smo izvozili eterična ulja, neorganske hemijske proizvode, drvo i proizvode od drveta i druge proizvode.
Kada je riječ o tržištu Ukrajine, također smo i od početka ove godine uvezli više nego što smo izvezli. Sa više od 777 hiljada maraka vrijednosti prednjači uvoz drveta. Voća smo uvezli u vrijednosti 481 hiljade maraka. Za razliku od prošle godine, kada je prednjačio izvoz farmaceutskih proizvoda, od početka ove godine bilježimo najveći izvoz proizvoda od željeza i čelika, čak 267 hiljada maraka - u prošloj godini ovi proizvodi nisu bili ni u top 10 tarifa. Duhanski proizvodi su se sa 6. mjesta u prošloj godini probili na sam vrh liste već u prva dva mjeseca ove godine, sa vrijednošću izvoza višom od 175 hiljada maraka.
Bosna i Hercegovina, nažalost, više uvozi, nego što izvozi robe, što za nas nije dobro. U januaru BiH je izvezla robu vrijednu 1,322 milijarde KM, što je za 49,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,711 milijardi KM ili 46,7 posto više, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 77,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko 390 miliona KM.
U uvozu iz Rusije od početka 2022. godine prednjači uvoz goriva, zaim slijedi uvoz vozila, drveta, papira i kartona, duhana i drugih proizvoda. Samo goriva smo uvezli više od 33 miliona maraka. 7 miliona vrijednosti je uvezenih vozila. Nešto manje od miliona maraka vrijednosti smo uvezli drveta, papira i kartona, zatim duhana nešto manje od 85 hiljada.
Nestašica i nove mjere prijete svima u svijetu, što našoj zemlji dodatno otežava poziciju. Bh. uvoznici za sada, tvrde, nisu zabrinuti. Vremena još ima, nestašica ne prijeti, a ugovori su stabilni.
Ipak, situacija na evropskom i svjetskom tržištu se praktično mijenja iz dana u dan, odnosno iz sata u sat.
