Glavobolje osim stranaca odavno Dodiku zadaje i opozicija, a odnedavno i partneri u vlasti. Čini se da su i oni ustuknuli pod prijetnjom sankcijama. Samo Dodik ne odustaje, a kolika je njegova moć pokazat će Narodna skupština RS. Termin za posebnu sjednicu o prijenosu nadležnosti i dalje je nepoznat. Prvo slijedi redovna. Da li je ona proba za skupštinsku većinu? Da SNSD ima problem i s održavanjem većine pokazala je posljednja posebna sjednici koja se ticala veta koje je uložio Dodik na sjednici Predsjedništva BiH. Kako je Dodik od apsolutne došao do upitne većine?
Od opštih izbora 2018. godine čak 22 od 83 poslanika koliko ih ima u Narodnoj skupštini RS su promijenila stranačke dresove, izlazili iz stranaka s kojima su osvajali mandat, priklanjali se ili osnivali druge stranke i samostalne klubove. Kada bi takozvani „preletači“ bili posebna stranka, bili bi drugi po brojnosti. Preostali opozicinari kažu: cilj je sakriti kriminal i korupciju.
„Radi se o desetinama miliona maraka. To je završavalo u džepovima SNSD-a, koji je dalje kupovao 'papke', pravio rezultate izbora, kupovao izbore“, tvrdi Miladin Stanić, poslanik SDS-a u NSRS-u.
Milorad Dodik, predsjednik prozvane stranke SNSD-a, ipak, kaže da je promjena stranačkih dresova loša za demokratiju, kao i za moral.
„To su nam donijeli oni sa strane. Tradiciju koja ovdje važi, a to je da su političke partije u parlamentima vlasnici svojih mandata, odjednom su natjerani da to budu mandati poslanika, onda su neki koristili to svoje pravo, nekada i daleko više časno“, ocijenio je Dodik.
Posebno specifična situacija je u Socijalističkoj partiji. Rascjep u toj stranci odveo je čak pet poslanika u novoformiranu stranku – SPS. Međutim, nakon izlaska iz vladajuće koalicije, ovu partiju je napustio jedan broj poslanika.
„Apsolutno nije prelazak u vlast zato što sam bio u opoziciji i sad i ja napuštam. Politika SPS-a nema svoj pravac, oni lutaju, ne znaju da li su vlast ili su opozicija. Pitao sam 20 puta, 20 puta nisam mogao dobiti odgovor“, kaže Milan Tubin, poslanik SP-a u NSRS-u.
„Imamo takav izborni zakon koji narodnom poslaniku daje mogućnost izbora da može da se opredijeli za političku opciju tokom svog mandata koju on želi i mi tu činjenicu poštujemo dok imamo takav zakon na snazi“, navodi predsjednik SP-a Petar Đokić.
Politički analitičari smatraju da su ovakvi procesi posebno dobili na snazi nakon što nije procesuirana politička korupcija koja je nazvana „afera dva papka“, to jeste objavljenog audiosnimka gdje se javno priča o kupovini poslanika.
„Onoga trenutka kada smo svi šutke prešli preko toga, automatski je dato zeleno svjetlo da se takva vrsta trgovine mogla nastaviti dalje, bez ikakvih posljedica po učesnike u jednom takvom procesu, koji u potpunosti promijeni krvnu sliku u jednom društvu“, ističe politička analitičarka Tanja Topić.
Dodaje da je politička trgovina najviše izražena u periodu oko izbora, kada se ljudi pozicioniraju u skladu s pitanjem gdje mogu izvući najveći profit. Nova pozicioniranja u posljednje vrijeme vidljiva su i na lokalnom nivou, a najsvježiji primjeri su u Prijedoru, gdje su kompletni odbori pojedinih stranaka počeli prelaziti u druge partije, od trenutka kada su raspisani novi izbori za gradonačelnika, piše Federalna.ba.
