Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je talas poskupljenja širom svijeta. MMF je prije dvije sedmice u svom polugodišnjem izvještaju konstatirao da su zbog rata u Ukrajini značajno narušeni uslovi za rast zbog moguće podjele svjetske ekonomije u "suparničke blokove".
Stoga je čelna svjetska monetarna organizacija smanjila prognozu rasta svjetske ekonomije u 2022. godini sa 4,4% na 3,6%.
Naravno, za manje ekonomije, poput Bosne i Hercegovine, koje su više ovisne o uvozu, prekid u svjetskim opskrbnim lancima značajan je udarac na životni standard.
Bosna i Hercegovina ima robnu razmjenu sa obje zemlje učesnice u ovom ratu, ipak može se zaključiti da su ekonomski odnosi BiH i Ruske Federacije značajno veći od onih koje naša zemlja ima sa Ukrajinom.
Robna razmjena sa Rusijom
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH o robnoj razmjeni sa Rusijom, jasno se mogu uočiti neki trendovi. Naime, ako uzmemo u obzir posljednje tri godine vidjet ćemo da BiH iz Rusije najviše uvozi mineralna goriva, mineralna ulja i njihove proizvode, dakle uglavnom naftu i gas. Sa druge strane, BiH u Rusiju najviše izvozi farmaceutske proizvode, te voće.
2019.
U predpandemijskoj 2019. godine ukupni izvoz BiH u Rusku Federaciju iznosio je 132.998.828 KM. Najviše smo izvezli farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 90.933.489 KM, te voća u vrijednosti 30.156.838 KM. Pored ove dvije najznačajnije stavke, BiH je u 2019. godini u Rusiju izvozila još i kotlove, mašine, organske i neorganske hemijske proizvode, obuću, kožu, proizvode za ishrane, alate te električne mašine.
Sa druge strane, u 2019. godini BiH je iz Rusije uvezla robe u vrijednosti od 195.482.206 KM, a najviše se uvezlo gasa i nafte, te proizvoda na njihovoj bazi (168.077.681 KM). Osim mineralnih goriva, iz Rusije smo uvozili i sirovine poput drveta i uglja (5.719.890 KM), Aluminijuma (2.027.563 KM), papira i kartona (1.059.469 KM). Značajna stavka u robnoj razmjeni BiH i Rusije je "Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji", kojih smo u 2019. godini uvezli u iznosu od 3.336.415 KM.
2020.
U 2020., prvoj pandemijskoj godini u Rusiju smo izvezli robe u vrijednosti od 109.525.576 KM što je značajno smanjenje u odnosu na godinu prije. Ponovo su dvije najznačajnije stavke bili farmaceutski proizvodi (76.165.756 KM), te voće (23.145.845 KM).
Što se tiče uvoza iz Rusije, ponovo su, a što ne iznenađuje, na prva dva mjesta mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi (143.323.005 KM), te vazduhoplovi, kosmičke letjelice i njihovi dijelovi (13.205.913 KM).
2021.
Može se reći da je 2021. godina bila vrlo slična svojoj prethodnici kako u obimu robne razmjene sa Ruskom Federacijom, tako i u samoj strukturi proizvoda koji smo uvezli ili izvezli iz zemlje. Ukupan iznos izvoza te godine bio je za oko 2 miliona manji u odnosu na godinu prije, u Rusiju smo izvezli robe u iznosu od 107. 826.178 KM, a ponovo su najznačajnija stavka izvoza bili farmaceutski proizvodi, čiji se udio u izvozu dodatno povećao. Za razliku od prethodnih godina, voće nije bilo druga najznačajnija stavka bh. izvoza u Rusiju te godine, a zamijenila su ga mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi.
Iz Rusije smo u 2021. uvezli robe u vrijednosti od 277.460.961 KM, a ponovo su dominirala mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi (228.426.476 KM), te vazduhoplovi, kosmičke letjelice i njihovi dijelovi (12.841.985 KM). Osim toga iz Rusije smo pretežno uvozili sirovine poput drveta, uglja, aluminijuma i bakra.
Tekuća 2022. godine gotovo se ne može uporediti sa prethodnim godinama ako uzmemo u obzir da smo na početku petog mjeseca, a u Rusiju smo izvezli samo 5.311.751 KM vrijednosti proizvoda. Naravno, ponovo prvo mjesto zauzimaju farmaceutsku proizvodi i voće kojih smo ukupno izvezli u vrijednosti od 2.8 miliona KM, na sve ostale stavke otpada 2.4 miliona KM.
Sa druge strane uvoz iz Rusije se čak i povećao u odnosu na prethodne godine. BiH je u prvih pet mjeseci ove godine već uvezla robe u vrijednosti od 122.747.531 KM. Najveći dio toga, oko 90% otpada na naftu i gas, dok smo u manjoj količini uvozili i vozla te sirovine poput drveta, uglja i metala.
Robna razmjena sa Ukrajinom
Robna razmjena BiH i Ukrajine je neusporediva sa onom koju naša država ima sa Rusijom, zato je nećemo detaljnije obrađivati. Dovoljno je reći da smo u 2019. godini koja je bila rekordna što se tiče izvoza iz BiH u ovu zemlju izvezli robe u vrijednosti od samo 9.570.935 KM. Najznačajnije stavke bh. izvoza u Ukrajinu su neorganski hemijski proizvodi, farmaceutski proizvodi te mineralna goriva i ulja.
Sa druge strane, iz Ukrajine smo uvezli robe u vrijednosti od 20.824.989 KM. Uglavnom su se uvozile sirovine poput drveta, ugljena, papira, zatim voće i uljano sjeme.
Gotovo ništa se nije promijenilo u 2020. godini, u Ukrajinu smo izvezli 7.816.449 KM, a uvezli gotovo 21 milion KM robe.
U 2021. godini izvoz trgovinska razmjena BiH i Ukrajine napavila je određen pomak, izvezli smo 9.041.159 KM robe, a uvezli 37.985.231 KM.
Naravno 2022. godina, odnosno njen prvi kvartal pokazuju razmjere katastrofe koja je zadesila Ukrajinu. Robna razmjena BiH i Ukrajine pala je sa gotovo 50 miliona KM godinu prije na samo 9.6 miliona.
Šta ruska invazija na Ukrajinu znači za BiH?
Kada se pogleda struktura uvoza iz Rusije, jasno se vidi da je to pretežno uvoz sirovina poput nafte, prirodnog plina i metala. Sa druge strane, robna razmjena sa Ukrajinom je zanemariva, iako se i tu stanje počelo poboljšavati sve do početka ruske invazije.
Ono što bh. građani mogu očekivati, a kroz šta već u neku ruku i prolaze su poskupljenja hrane i energenata zbog činjenice da je Rusija među vodećim proizvođačima plina i nafte, dok je Ukrajina poznata kao "svjetska žitnica".
