Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici u Sarajevu nije primila k znanju Informaciju Ministarstva sigurnosti BiH o stanju u području migracija u Bosni i Hercegovini za august 2020. godinu.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić rekao je u uvodnom obraćanju da je tokom prošle godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 16.190 migranata, što je za 45 posto manje nego 2019. godine.
Dodao je da je njih 15.170 izrazilo namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, a to je učinilo samo njih 244 od kojih nijednom nije odobren.
Precizirao je da je u 2020. godini najviše migranata bilo iz Afganistana (28 posto), Pakistana (24 posto), Bangladeša (17 posto), te Maroka (devet posto).
"Trenutno se u centru Ušivak nalazi 739 migranata, u Blažuju 3.205, u Sedri 345, u Biri 1.151, u Borićima 304, u Istočnom Sarajevu 64, u Delijašu 46, u Salakovcu 11, te još 980 u Lipi", istakao je Cikotić.
Članica Komisije Marina Pendeš (HDZ) navela je da je za nju neprihvatljivo graditi prihvatne centre za migrante širom BiH jer smatra da je potrebno fokusirati se na sprečavanje ulaska ilegalnih migranata preko istočne granice.
"Problem migranata koji su već u BiH treba pokušati sanirati s predstavnicima Evropske unije koji tvrde da su spremni dati određena finansijska sredstva za to", navela je Pendeš.
Istakla je da treba intenzivirati saradnju s određenim brojem zemalja iz kojih dolaze ilegalni migranti kako bi BiH imala sporazume o readmisiji.
Komisija je usvojila Izvještaj Ministarstva sigurnosti BiH o realizaciji zaključaka Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, kao i Izvještaj Ministarstva odbrane BiH s analizom i akcionim planom za otklanjanje aktuelnih problema u skladu sa zaključcima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.
Zajednička komisija nije podržala delegatsku inicijativu Denisa Bećirovića kojom bi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao zadužiti Vijeće ministara BiH da u roku od tri mjeseca u parlamentarnu proceduru uputi Analizu o vođenju hibridnog rata protiv države Bosne i Hercegovine s prijedlogom mjera za efikasnije sigurnosno djelovanje i jačanje državnih kapaciteta odbrane.
Članovi Komisije k znanju su primili Informaciju o produženju ugovora profesionalnim vojnim osobama, koju je pripremilo Ministarstvo odbrane BiH.
