Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u prošloj godini primila je devet direktnih prijava koje se odnose na povredu prava na slobodu vjere, navodi se u godišnjem izvještaju o radu ove komisije, javlja Anadolu Agency (AA).
U Sarajevu je danas predstavljen izvještaj o radu Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, a predstavio ga je predsjednik Komisije Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.
„Komisija je u protekloj godini zabilježila devet prijava koje su apelanti uputili prema nama. Zabilježili smo osam slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata, od provala u vjerske objekte pa do pucnjave na Aladža džamiju. Zabilježili smo osam slučajeva fizičkih i verbalnih napada koji spadaju u govor mržnje. Tri slučaja diskriminacije i nekoliko islamofobičnih izjava političara iz BiH”, naveo je Pitić.
Podvukao je kako je na području BiH i dalje prisutna sistemska diskriminacija.
“Tamo gdje imamo povrede prava na slobodu vjere to nisu pojedinačne nego sistemske povrede prava, proizvedene su u najvećoj mjeri negativnom retorikom ljudi koji obnašaju najvažnije pozicije na različitim nivoima vlasti u BiH”, kazao je Pitić.
Podsjetio je također kako još uvijek nije potpisan ugovor između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, te kako je to jedan od ključnih problema koji, prema njegovim riječima, pokazuje diskriminaciju čitave vjerske zajednice, koja traje i sistemski se održava kao takva.
Pitić je dodao kako je zabilježen i povećan broj nasrtaja na vakufsku imovinu od strane različitih nivoa vlasti u BiH.
Skrenuta je pažnja i na uvođenje religijskih rituala, manifestacija u javni prostor, čime se na direktan način narušava koncept sekularne države i diskriminiraju manjinske zajednice koje žive na tom prostoru. To je posebno prisutno u RS-u, gotovo u svim institucijama, naročito u obrazovnim.
“Te svetkovine na direktan narušavaju slobodu ljudi”, poduvako je Pitić.
U izvještaju su istaknute islamofobične izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je rekao da su „Bošnjaci konvertiti i podanički narod“, kao i izjava predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, u kojoj navodi: „Siguran sam da se s Islamskom zajednicom i politikom Bošnjaka napravio jasan plan, strategija i logistika da se izaberu dva člana Predsjedništva, to se i dogodilo.“
- Policija rad svoj posao, tužilaštvo ne
Na pitanje novinara koliko je Komisija uspjela pratiti proces sankcionisanja i kažnjavanja onih koji skrnave vjerske objekte, odnosno stoje iza napada, Pitić je odgovorio kako policija uglavnom uradi svoj posao, onaj koji se tiče njih.
“Policija uradi svoj posao, ono što je do njih i onda to preda tužilaštvu. Međutim, tužilaštvo ne uradi svoj posao, uglavnom ne uradi”, naveo je Pitić.
Pojasnio je kako često dolazi do određenog minimiziranja takvih slučajeva na način da se fokus stavlja na to koliko u dućanu košta jedna oštećena česma u dvorištu džamije, a nanesena šteta je zapravo puno veća.
Pitić smatra da država i njene institucije ne rade na suzbijanju ovakvih pojava, nego se bave pojedinačnim slučajevima.
"Imamo odličnu reakciju gotovo svih institucija kojima smo se obratili kao Komisija čiji je mandat da štiti i brani prava muslimana u BiH na slobodu vjere. Nažalost, to je nedovoljno i to je ono na čemu treba raditi", dodao je Pitić.
- Pucnji na na džamiju u ozbiljnom društvu tretiraju se kao teroristički čin -
Muftija Pitić ukazao je i na problem navikavanja na određene pojave koje su neprihvatljive, navodeći primjer Aladža džamije u Foči na koju se u prošloj godini pucalo, a tokom čije gradnje nije zabilježen niti jedan incident.
“Naš ključni problem je što se naviknemo da se puca na Aladžu. To bi u svakom ozbiljnom društvu bio teroristički čin, što i jeste, i to bi se moralo posmatrati kao čin terorizma. S obzirom na sve probleme koje imamo, u jednom trenutku naviknemo da je okupljanje četnika u Višegradu normalno. To je vrlo opasno”, kazao je Pitić, te nastavio:
“Ono što je nedopustivo, zakonom zabranjeno, sramotno, po svim moralnim, kulturnim i vjerskim kriterijima treba biti na marginama društva ili ga ne treba biti nikako, kada to postane normalno ta navika je najveća opasnost. Jer, nije normalno da predsjednik države radi protiv svoje države. Mislim da je velika opasnost upravo sadržana u tome da se navikavamo na stvari koje se ne smiju događati."
Ukazao je na još jedan problem, za koji također kaže da se na njega naviklo, a to je rušenje vjerskih objekata tokom agresije na BiH.
“U mnogim presudama Haškog tribunala, rušenje vjerskih objekata je sastavni dio presuda. Nijedan sud u BiH još nikada se nije pozitivno očitovao o slučaju rušenja bilo koje džamije u BiH od njih 680, koliko ih je srušeno. Nijedan sud nikad to nije uzeo u razmatranje kao slučaj ratnog zločina”, zaključio je Pitić.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.