Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini smatra da i dalje imamo napade na vjerske objekte, fizičke i verbalne napade na pojedince ili grupe ljudi, a također je prisutna i diskriminacija u javnim ustanovama u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
U Sarajevu je danas predstavljen izvještaj o registrovanim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu.
Izvještaj je predstavio predsjednik Komisije Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.
"Bosna i Hercegovina je društvo u kojem osnove demokratske vrijednosti i dalje nisu na cijeni, društvo u kojem, nažalost, imamo sve više i češće govor mržnje prisutan na svim forumima, naročito na društvenim mrežama ali i u javnom diskursu i društvo koje se nikada nije oslobodilo onoga što se naziva policijska država", pojasnio je Pitić.
Izvještaj, kako je kazao, sadrži tri prijave koje su dobili, a koje je Komisija razmotrila.
"Tri su slučaja koja su nama prijavljena kao kršenje prava na slobodu vjerskog izražavanja ili vjerskih simbola pod kojim neki stavljaju čak i maramu koja nije nikakav vjerski simbol nego obaveza muslimanke koja hoće i odluči se sama na to. Imamo četiri napada na vjerske objekte, dva su fizička ili verbalna napada na pojedince ili institucije. Imamo zabilježena dva slučaja diskriminacije i jedan slučaj islamofobije", rekao je Pitić.
Istakao je da "mi nemamo demokratsku kulturu u kojoj se ljudi znaju boriti za svoja prava.
"Mi još nismo navikli na demokratske vrijednosti i to je problem zašto imamo ovako malo prijavljenih slučajeva. Sve prijave koje Komisija dobije ne moraju imati status narušavanja prava na vjersko izražavanje. I dalje imamo napade na vjerske objekte, fizičke i verbalne napade na pojedince ili grupe ljudi, diskriminacija u javnim ustanovama je također prisutna", naglasio je Pitić.
Smatra da je "drugi važan segment na koji žele ukazati kroz ovaj izvještaj odsustvo prihvatanja u pravosudnim institucijama BiH rušenja vjerskih objekata kao ratnog zločina".
"Nijedna pravosudna institucija u BiH još nijedno rušenje vjerskog objekta nije osudila kao ratni zločin iako postoje sasvim dovoljni razlozi, argumenti, dokumentacije, naredbe i čitavi timovi koji su radili na tome. Još jedan važan segment u izvještaju je sve prisutnije javno, zvanično ispoljavanje diskriminacije u javnim ustanovama", pojasnio je Pitić.
Kako je kazao, diskriminacija Islamske zajednice je sistemska stvar koja se ponavlja već deceniju.
"Imaju dva važna detalja ili faktora koji u mnogome određuju stanje vjerskih prava i sloboda. Prvi i najvažniji jeste da je čitava jedna vjerska zajednica diskriminirana od strane države. Ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH se odbija potpisati i to traje već duže vrijeme za razliku od katoličke i pravoslavne crkve koje su te ugovore potpisale", rekao je Pitić.
Prema njegovim riječima, dobro je da se smanjio broj napada na vjerske objekte.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.
