Na poziv Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji, a povodom obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, obratio se na današnjem javnom skupu u Beču.
Kako je kazao, ono što je učinjeno u tih nekoliko dana mjeseca jula 1995. godine, kada je takozvana Vojska Republike Srpske ubila više od osam hiljada muškaraca i dječaka uz prećutno odobravanje i logističku pomoć Slobodana Miloševića, odnosno političkog i vojnog rukovodstva Srbije, predstavljalo je završni, konačni i najsvirepiji čin genocida nad Bošnjacima koji je sistematski provođen od 1992. do 1995. godine, gotovo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, od Prijedora do Srebrenice, od Ključa do Vlasenice, od Višegrada do Sarajeva.
"Zločin je u glavama srpske intelektualne elite, u prvom redu SANU-a, osmišljen još sredinom osamdesetih godina, zločin koji je isplaniran od Karadžićeve i Krajišnikove antiustavne i zločinačke skupštine, na samom početku srbijanske agresije nad Republikom Bosnom i Hercegovinom", dodao je Komšić.
Ni priprema ni realizacija zločina genocida nad Bošnjacima, nije bila skrivena, nego javna i otvorena, a na kraju su ostali skriveni samo posmrtni ostaci žrtava koje i danas ekshumiramo i nastojimo da dostojno čovjeka sahranimo, naglasio je Komšić.
Međutim, istina, koliko god su je počinioci, i planeri genocida nastojali sakriti nije ostala skrivena, ona je danas pravosudno utvrđena, i čitavom civiliziranom svijetu poznata čak i onima koji ne žele da im bude poznata, upravo zato što im još nije prihvatljiva i što još nemaju snage za izlječenjem koje se može desiti tek prihvatanjem pojma istine koji je utemeljen na činjenicama, pravim i naučnim dokazima.
Naglasio je da poštivanje presuda o genocidu nije samo stvar ljudskog poštenja ili civilizacijskih vrijednosti, to je i pitanje vladavine prava jer nema pomirenja bez pravde, a pravde nema bez vladavine prava.
"Ona u slučaju genocida u Bosni i Hercegovini znači i zabranu negiranja genocida, zabranu slavljenja zločinaca, ali i daljnji uporan rad na krivičnom gonjenju stotina osumnjičenih i optuženih koji se nalaze u bjekstvu", podvukao je Komšić u Beču.
Pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida, a to je zatražio od bilo kojeg visokog predstavnika aktuelanog Valentina Inzka ili novog Christiana Schmidta kao od ljudi, uime ljudi koje su unesrećili neljudi i fašisti.
Napomenuo je da genocid nije samo pitanje kulture i naroda, nego zakona, politike, u politici je osmišljen, kroz političku moć je proveden, kroz politiku se i slavi, kroz politiku se mora zaustaviti njegovo zvjersko i ogavno veličanje.
"Vrijeme dijaloga civiliziranog svijeta s razbojnicima je prošlo. Nemoguće ih je urazumiti, razgovor ne pomaže. Oni koji veličaju zločin genocida moraju biti kažnjeni, i to sad i odmah. Takvima se dalo i previše vremena", samtra Komšić.
Umjesto da to vrijeme iskoriste da se od zločina, imenujući krivce, ograde, desilo se suprotno, stali su da zločin genocida veličaju jer nisu kažnjeni, a Komšić smatra i da nema potrebe da se bilo ko plaši implementacije Zakona o zabrani negiranja genocida.
Podsjeća da je zabrana negiranja genocida evropska tekovina, onako kako Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama u članu 9. jasno povlači crtu između slobode govora i ugrožavanja tuđeg života i slobode, a slavljenje genocida je pokretačka snaga i motiv svima onima koji bi opet htjeli uzimati tuđe živote.
"Njih, upravo zakonskim sankcioniranjem, moramo demotivirati. Ako to ne uradimo, ne samo da će nastaviti da likuju nad grobovima žrtava, da se smiju u lica majki čija su djeca pobijena, nego će se dodatno motivirati u namjerama da slične zločine počine ponovo", kazao je.
Nametanje Zakona o zabrani negiranja genocida nije samo civilizacijski čin nego i dug svijeta prema žrtvama genocida koje su od Ujedinjenih nacija na kraju dvadesetog stoljeća, u jednoj međunarodno priznatoj državi ostavljeni na milost i nemilost zločinaca, koji su izvršili najgrublji napad na temeljne vrijednosti čovječanstva, na vrijednost jednakosti među ljudima bez obzira na etničku, vjersku ili rasnu pripadnost.
Ideja genocida, podvlači Komšić, nastaje i provodi se onda kada se kritična masa putem političke moći uvjeri da svi ljudi nisu jednaki. Samo društvo jednakih ljudi, gdje tu jednakost garantiraju zakoni, sudovi i jako demokratsko društvo, može spriječiti buduće genocide i masovne zločine.
Pozdravio je stoga Rezoluciju o zabrani negiranja genocida koju je usvojila Skupština Crne Gore, i Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici koju je usvojila Skupština Kosova, potvrđujući svoju demokratsku i civilizacijsku opredijeljenost.
Napomenuo je i da se u posljednjih godinu dana, kada je riječ o genocidu, moglo svjedočiti o dva planetarna događaja, koji su genocid vratili u fokus interesiranja svijeta.
Pravomoćnom presudom Ratku Mladiću zaključeno je pravosudno dokazivanje genocida. Iza Haškog tribunala, ostale su presude i desetine hiljada dokaznog materijala koji će služiti istraživačima i historičarima genocida počinjenog u BiH.
Zahvalio je Komšić i rediteljici Jasmili Žbanić koja je kroz film „Quo vadis Aida“ maestralno prikazala razmjere tragedije genocida, približivši tu temu ljudima na svim stranama svijeta, dokazujući da su razmjere te tragedije uvijek i više od brojeva i pravnih kvalifikacija.
"Kao što država Bosna i Hercegovina nije poražena, nije poražen ni narod kojemu je na prostoru Bosne i Hercegovine bio namijenjen nestanak. Sretan sam kada vidim entuzijazam rukovodstva, naučnika i istraživača u sklopu Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica, i kada vidim njihovu volju da čuvajući sjećanje na genocid", kazao je Komšić.
Kaže i da je sretan zbog spoznaje da danas u BiH, ali i izvan nje postoji čitava jedna generacija mladih, obrazovanih, poštenih, sposobnih Bosanaca i Hercegovaca koja će biti bolja i jača nego ijedna do sada u čitavoj historiji Bosne i Hercegovine, unatoč svim problemima s kojima se susreće, jer pokazuje da je spremna izdići se iznad njih, prkosno, možda baš u inat onima i onome što je ranije prijetilo njihovom egzistencijalnom i biološkom opstanku.
"U tome smislu, možemo i moramo biti optimisti. Državu Bosnu i Hercegovinu, i njen narod, koji više nije slab, i ljude koji je vole, nikada više niko neće ugroziti - zaključio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić tokom obraćanja u Beču", saopćeno je iz Komšićeva kabineta.
