Član Predsjedništva BiH Željko Komšić reagirao je povodom jučerašnjeg saopćenja Ambasade Ruske Federacije o Komisiji za saradnju i odnosima između BiH i NATO-a.
"Prije svega, potrebno je ambasadi Ruske Federacije skrenuti pažnju na niz činjenica utemeljenih na odlukama institucija Bosne i Hercegovine, odlukama koje bi ambasada Ruske Federacije morala poštovati, pogotovo kada imamo davno izražen stav Rusije o poštivanju odluka institucija Bosne i Hercegovine", navodi Komšić.
Dakle, podsjeća on, Bosna i Hercegovina podnijela je zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u ili Akcionom plan za članstvo u NATO-u, još 2009. godine u skladu s odlukom tadašnje saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koju je potpisao član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Naredne, 2010. godine, a na NATO zasjedanju u Talinu, Bosna i Hercegovina je pozvana u MAP, gdje je postavljen uslov - upisivanje nepokretne vojne imovine. Taj je uvjet skinut na zasjedanju NATO-a, od 5. decembra 2018. godine, kada je Bosna i Hercegovina pozvana da učestvuje u MAP-u.
"Podsjetio bih da je MAP, NATO-ov plan, namijenjen za zemlje koje imaju aspiracije za članstvo, započet 1999. godine, s ciljem pripremanja tih zemalja aspirantica za članstvo u NATO. Taj su put prošle Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija", navodi Komšić.
Dodaje da je, sa svoje strane, Bosna i Hercegovina svoje učešće u MAP-u započela dostavljanjem prvog Programa reformi, donesenog novembra 2019. godine, koji je odmah dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu.
Podsjeća da je priprema toga Programa reformi trajala mjesecima, kako bi se dostavio adekvatan i prihvatljiv Program.
"Učešće u MAP-u odvija se samo na jedan način - dostavljanjem godišnjih nacionalnih programa. Bosna i Hercegovina je započela svoje učešće u MAP-u, podnošenjem svoga prvog godišnjeg nacionalnog programa pod nazivom - Program reformi Bosne i Hercegovine", ističe Komšić.
Navodi da je nakon formiranja Komisije za saradnju s NATO-om, dostavljen izvještaj o implementaciji prvog Program reformi BiH, dok se dostavljanje drugog Programa reformi Bosne i Hercegovine, očekuje u narednim mjesecima. Sve ovo jasno govori da se naše učešće u MAP-u nastavlja u okviru tempa i kriterija, koji postavlja s NATO-om.
"Što se tiče saopćenja iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i, nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Evropi", smatra Komšić.
Međutim, dodaje da to nije samo poruka Bosni i Hercegovini, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima.
"Politički govor koji obiluje 'uvijenim' prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima, a ni nama u Bosni i Hercegovini", zaključio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, saopćeno je iz njegovog Kabineta.
