Šef bosanskohercegovačke diplomatije Elmedin Konaković sastao se u Zagrebu sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlić Radmanom.
Nakon sastanka kazali su kako je razgovarano o brojnim temama kao i o otvorenim pitanjima koje imaju dvije države.
Konaković i Grlić Radman: Nova dinamika
"Cijenimo što je Hrvatska izabrana kao prvi službeni posjet Konakovića. To vidimo kao pokazatelj opredijeljenosti za jačanje saradnje dvije zemlje.
Novoj dinamici svjedoči i posjet predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto. U novom Vijeću ministara BiH, čiji je Konaković član, vidimo proevropskog partnera s kojim možemo jačati saradnju", naveo je Grlić Radman.
Istakao je da su BiH i Hrvatska prirodno usmjerene na međusobnu saradnju.
"Geopolitički prije svega. To je zemlja s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, a i Evropska unija ima granicu dužu od hiljadu kilometara", naveo je hrvatski ministar.
Kaže da se Hrvatska snažno zalagala za kandidatski status BiH u EU. Naglašava da će se i nastaviti zalagati za daljnji integracijski proces.
Zato je, u ime Hrvatske, ponudio BiH pomoć u smislu savjeta i tehničke podrške.
"Naši gospodarski odnosi u uzlaznoj su putanji. Prošle godine 4 milijarde eura robne razmjene. To je impresivno. Postoje i drugi potencijali za daljnje jačanje.
Tu je prekogranična saradnja, korištenje evropskih fondova gdje možemo pomoći", rekao je on.
Grlić Radman je najavio i zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH u junu. Sjednica će se održati u Zagrebu.
"To je najviši oblik saradnje. To je smjer u kojem želimo ići sa BiH, na dobrobit građana i naroda obje države", zaključio je hrvatski ministar.
Konaković je istakao da će se danas sastati i sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkoviće te predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
"To pokazuje da imamo ispruženu ruku i govorimo da mi imamo ispruženu ruku da otvorimo perspektive.
Pokušavamo politikom kompromisa i dijaloga pokrenuti stvari s mrtve tačke. Demografski problem imaju sve zemlje regije. U BiH je to naglašeno. Oko 170.000 ljudi je otišlo.
Put dijaloga i projekata
To je signal da nam politike nadvikivanja i konfrontiranja ne donose ništa dobro. Teži put je ovaj put dijaloga, razgovara, projekata, kako bi mladim ljudima omogućili ostanak", naveo je Konaković.
Istakao je kako se razgovaralo o nekoliko stvari, kao što su južna plinska interkonekcija, jadransko jonska cesta, problem Trgovske gore te aerodromu u Trebinju.
"Tema izbornog zakonodavstva je važna tema. One su dio programa i dogovora. Imaju nekoliko aspekata. Ja nisam prvi koji je govori da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva. To su govorili i reis Kavazović, Bakir Izetbegović, Haris Siljadžić i Fahrudin Radončić", naveo je on.
Međutim, istakao je da postoje i presude međunarodnih sudova.
"Potrebno je cjelovito rješenje kako bi riješili pitanje etničke zastupljenosti ali i diskriminaciju. To staje u dvije rečenice eksperta Kasima Trnke koji kaže moramo naći mjeru između etničkog i građanskog.
Mislim da to možemo i već imamo neke ideje u glavi. Radimo s ciljem da BiH vratimo na poziciju koja joj pripada, to je mjesto spajanja istoka i zapada", naveo je Konaković.
Na kraju su obojica istakli da je južna plinska interkonencija jedno od najvažnijih pitanja za dvije države.
