Nešićeva istraga je besmilena. U tu rečenicu mogla bi se sumirati reakcija ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića na jutrošnje izlaganje 'dokaza' ministra sigurnosti o navodnoj nelegitimnosti visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Konaković je u razgovoru za Raport komentirao najnovije udare iz RS na Schmidta, stanje u koaliciji na državnom nivou, delikatni geopolitički trenutak i druge aktuelne teme.
Govoreći o Nešiću i njegovom 'otkriću' da je Schmidt nelegitiman, Konaković ističe da je o toj temi sve već davno rečeno.
Ultimatumi ne prolaze
"Potvrđena je potpuna legalnost. Mislim da je to iscrpljivanje na temu koja je potpuno ad acta. Visoki predstavnik je legitiman i legalan. Njega, Schwarz-Schilling i još jedan čini mi se nije potvrđivan. Mi smo to odgovorili i Nešiću te naveli da je sve legalno i da ništa sporno nema. Šta je cilj ove priče, blage veze nama nit tome dajem puno značaja. Imamo jako puno posla, bilo bi bolje da energiju usmjerimo ka tome da građanima osiguramo bolju uvjete života", naveo je Konaković.
Međutim, nije Schmidt jedini problem koalicije. Nakon što je prekjučer otkazana hitna sjednica Predstavničkod doma BiH ponovo se ističe da su institucije u blokadi jer SNSD ne želi usvajati zakone dok se ne riješi status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Konakovićev stav je da od uvjetovanja nema ništa.
"Taj ultimatum 'nema ničega dok strane sudije ne odu iz BiH' je potpuno neprihvatljiv i vrlo jasno baca svjetlo na cijelu sliku BiH i da postoji samo jedna strana koja blokira one stvari oko kojih se slažemo. Takvim ima puno. Da sad uslovljavamo, pa to možemo i mi raditi. Možda je to popularno, možda ljudima godi, ali građani od toga nemaju ništa. Ne pristajemo na ultimatume.
Nadam se da će svijest kod kolega iz entiteta RS proraditi i da ćemo zajedno iskoračiti još nekoliko koraka koji nam donose veliki paket podrške i otvoriti pregovore sa EU.
Nismo mi sad blokirani, funkcionira Vijeća ministara, imamo normalnu komunikaciju osim tog tvrdog stava da nema zakona dok se ovaj zakon ne usvoji. Ali drugih akata ima. S naše strane je bilo sporno da se ne može objediniti glasnje o aktima Berlinskog procesa i projekta koji treba da se implementira u RS. Treba naglasiti, mi smo za sve projekte u cijeloj BiH, tako i za ovaj, ali ima jasna odredba u kojoj strani kreditor kaže da projektom ne može upravljati neko s crne liste. Treba to malo revidirati i da se to otkoči. Nama je stalo da se razvija zdravstveni sektor i u RS", rekao je Konaković.
Kao šef NiP-a Konaković je jučer imao sastanak s liderom HDZ-a Draganom Čovićem u Mostru, no s Dodikom su odnosi zahladili nakon njegove posjete SAD zbog koje ga je Dodik brutalno izvrijeđao.
"Da bi nekim bio razočaran, prvo moraš biti očaran. Ja nikad nisam bio očaran Dodikom niti me posebno zanimaju njegovi privatni stavovi, kompromise pravim zbog ljudi ovdje i mladosti koja odlazi. Tako da to šta on priča i njegovi maniri puno više govore o njemu. Nemam potrebu da se s njim prepucavam. Bez obzira na to, ja sam išao i opet ću ići na sastanke koji treba da rezultiraju dogovorima. Trebao bi se desiti još jedan sastanak partnera, domaćin je SNSD, ali nismo govorili o datumima. Nakon svakog od tih sastanaka imali smo neka rješenja", naveo je Konaković.
On je komentirao i stavove Čovića po kojima je njegov interes Izborni zakon te da nema ništa protiv onog SNSD-a da se strane sudije istjeraju iz Ustavnog suda BiH.
"Neke teme koje su kompleksnije nemoguće je odmah riješiti. Što se tiče Izbornog zakona, mi smo nudili rješenja: četvrti član Predsjedništva, brisanje etničkog prefiska, implementacija evropskih presuda. To je naš interes. Naravno, Čović ima svoj. Postoje rješenja - indirektan izbor rješava i naš i Čovićev problem. Ako neće Dodik, onda nije do nas. Tu treba samo izbjeći mogućnost bilo kakvih blokada ili etničkih ucjenjivanja da ne bi obezglavili Predsjedništvo BiH.
Što se tiče stranih sudija, svi se slažemo da trebaju otići. Samo što mi kažemo ni za živu glavu sad. Jer dok ljudi napadaju Ustavni sud, dok ga ruše, nemoguće je razmišljati o odlasku tih ljudi. To je najbolje riješiti ovako: donijet ćemo zaključak i stav da strane sudije odlaze kada se približimo EU na sedmicu ili dvije. Onda nam je svima interes da što prije dođemo do EU.
Sam sastanak s Čovičem je bio konstruktivan. Problem je što zbog svojih putovanja ja se nisam viđao s partnerima, a pa kad se neviđate onda nastaju problemi. Otišao sam da porazgovaramo o stanju i da probamo isporučiti ono što se očekuje do kraja ove godine", naveo je Konaković.
Šta je zvanični stav BiH: Izrael ili Palestina?
U BiH se ponovo pokrenula politička rasprava o tome na čijoj strani BiH treba biti u sukobu u Izraelu. Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ranije svako nasilje, a Konakovića pitamo da li ima neki zvanični stav Predsjedništva BiH.
"Nekoliko je faktora ovdje. BiH je obavezna po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i po činjenici da sad ima kanidatski status, da prati i uskladi svoju vanjsku politiku sa politikom EU. Sigurno će biti tema u kojima ćemo morati pratiti stav EU čak i onda kada nam se ne bude sviđalo. Imali smo jutros, u 11 sati nam je došlo da se izjasnimo o rezoluciji UNESCO-a, nismo htjeli bez Predsjedništva. Poslali smo im dopis, stigli su neki odgovori, ali vrijeme za izjašnjavanje je prošlo.
Moj lični stav je da nikakvu radikalizaciju ne možemo prihvatiit. Ni Hamas ni Izrael nemaju pravo ubijati djecu i žene. Mi o tome imamo pravo glasno govoriti, ja bih nas ovdje vratio na period agresije na BiH i na snagu našeg naroda koji nikada nije dozvoljavao da se i u najtežim situacijama dozvoli ubijanje civila. Dakle, Bosanci i Hercegovci imaju pravo da o tome govore jer su kod nas pojedinci koji su to nekada i uradili kažnjeni.
S druge strane, borba Palestine za svoju državu, za zaštitu svoje teritorije, na toj strani stojim. To su moja lična uvjerenja. Ali, diplomatija ima svoju glavu i rep, ako Predsjedništvo usaglasi stav mi ćemo ga prenositi u institucije koje se u tom slučaju ponašaju po nalogu Predsjedništva. Ako ne, onda ja imam obavezu da kao ministar pošaljem instrukciju za koju mislim da je najbolja", pojasnio je Konaković.
Za kraj, pitali smo ga o posjetama koje se najavljuju, od generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga do šefice Evropske komisije Ursule von der Layen.
"Mi u MVP-u smo to najavili. Rekli smo da je naš cilj da naše istine odnesemo na važne destinacije ali da nam dolaze ljudi, jer samo tako mogu imati objektivnu sliku. Tu su nam bili ministri iz Španije, Belgije, Švedske, iz Emirata, Saudijske Arabije veliki broj je bio gostiju.
Ovi dolasci su potvrda da smo vratili BiH u fokus i da nas žele i EU i NATO. Oni ohrabruju za sve dalje procese, na nama je da budemo što bolju domaćini i da nam se ti ljudi vraćaju", zaključio je šef bh. diplomatije.
