Sporazum koji je zaustavio rat u BiH dogovoren je 21. novembra 1995. u Dejtonu. Nezaobilazna tema uz svaku godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma je da li bi njegovi uslovi i sadržaji trebali biti mijenjani, javlja Glas Amerike.
Na nedavnom kongresnom saslušanju o američkom angažmanu na Zapadnom Balkanu zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao je da nije za neku vrstu Dejtona 2, već samo za neke promjene na kojima američka administracija već radi.
"Ne podržavam to, Dejtonski sporazum bio je uspješan u očuvanju mira više od 25 godina. Vjerujem da uz ograničenu ustavnu reformu, uz izbornu i pravosudnu reformu, korak po korak, možemo doći do toga da BiH bude funkcionalnija", kazao je Escobar.
Bivši zamjenik visokog predstavnika u BiH, američki diplomata Bruce Berton koji je bio nadležan za nadgledanje implementacije Dejtonskog sporazuma, ima drugačije mišljenje.
"Apsolutno da, treba ga mijenjati, ažurirati, nadograditi. Sve te stvari. Kada je Dejtonski sporazum potpisan, uradio je sve što je trebao uraditi da uradi u smislu zaustavljanja sukoba. Niko ko je tada bio u Dejtonu ni u najluđim snovima nije mislio da ćemo 25 godina kasnije imati gotovo isti ustav. Način na koji su postavljeni uslovi jeste okončati sukob, ali je otežao proces upravljanje. To je omogućavalo maloj grupi ljudi da blokira napredak“, smatra Berton.
Govoreći o konkretnim promjenama koje bi trebalo napraviti, Berton se, ipak, složio sa Escobarom.
"Izborna reforma je početak toga i moramo odgovoriti na odluke Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene i pokušati ih ispraviti. Ne možete imati kategoriju ostalih. Umjesto da ulazimo u pojedinosti, mora postajati način da koncenzus znači stvarnu legislativu, da rezultira stvarnim promjenama koje će biti lakše implementirati“, poručio je Berton.
Zastupnik Bill Keating koji predvodi Kongresnu pododbor koji je organizovao saslušanje o Zapadnom Balkanu kaže da bi bilo dobro promijeniti pojedine elemente Dejtona, ali da pri tome treba biti oprezan. Dodaje da je važno spriječiti one koji ugrožavaju cjelokupan sporazum, poput Milorada Dodika.
"Ne želim jednostrano reći šta bi trebalo biti urađeno, ali rekao bih da mislim da bi trebalo biti amandmana na sporazum da bi bio inkluziviniji u odnosu za različite grupe. To bi bilo zdravo. Odgovor nije da ga se uništi, nije u tome da se koristi alarmirajući jezik, a da se učestvuje u korupciji. Odgovor je u tome da ga se unaprijedi, da ga se ojača. Ali ta ideja da se uzmu neke stvari koje bi mogle biti promijenjene, da se to koristi da se sporazum i dogovor oko njega unište, kao i mir, generalno govoreći je alarmantna“, kazao je Keting.
U narednim sedmicama će bit mnogo jasnije da li će biti sankcionisani političari koji bi mogli biti prijetnja Dejtonskom sporazumu te da li će bh. lideri pristati na reforme na kojima insistiraju zapadne zemlje.
