Tomorrow.Bio, prva evropski krionička laboratorija, ima misiju zamrznuti pacijente nakon smrti i jednog dana ih vratiti u život, a sve to po cijeni od 200.000 dolara.
Ova laboratorija je do sada zamrznula (ili kriokonzervirala) 'tri ili četiri' osobe i pet kućnih ljubimaca, a na listi se nalazi još 700 prijavljenih. Tokom 2025. proširit će svoje poslovanje preko okeana, u Ameriku, piše BBC.
"Niko nikada nije uspješno oživljen nakon krioprezervacije, a čak i da jest, potencijalni rezultat mogao bi biti povratak u život s ozbiljno oštećenim mozgom. To što trenutno nema dokaza da se organizmi s tako složenim moždanim strukturama poput ljudskih mogu uspješno obnoviti razotkriva ovaj koncept kao besmislen", kaže Clive Coen, profesor neuronauka na King's Collegeu u Londonu.
Izjave da će nanotehnologija (izvođenje elemenata procesa na nano skali) ili konektomika (mapiranje moždanih neurona) premostiti trenutni jaz između teorijske biologije i stvarnosti također tumači kao preveliko obećanje.
Takve kritike nisu obeshrabrile Tomorrow.Bio. Nakon što se pacijent upiše i ljekar potvrdi da je u posljednjim danima svog života, firma šalje vozilo hitne pomoći na njegovu lokaciju. Kada se zakonski proglasi mrtvim, premješta se u ambulantu Tomorrow.Bio, gdje počinje krionički postupak. Ideju su potaknuli pacijenti čija su srca stala na niskim temperaturama te su kasnije ponovno počela kucati. Jedan od primjera je Anna Bagenholm, koja je 1999. provela dva sata klinički mrtva tokom skijaškog odmora u Norveškoj, ali je kasnije oživljena.
Tomorrow Bio cryombulance! 🚑🥶 https://t.co/kPQSkMBh5C pic.twitter.com/jX91shjTqb
— Anatoly Karlin 🧲💯 (@powerfultakes) November 9, 2024
Dakle, kada mu tijelo dođe na temperaturu od -125 do -196 Celzijevih stepeni, pacijent se prebacuje u skladišnu jedinicu u Švicarsku i opskrbljuje krioprotektivnom tekućinom.
"Jednom kada padnete ispod nula stepeni, ne želite zamrznuti tijelo, želite ga kriokonzervirati. Inače biste imali kristale leda posvuda, a tkivo bi bilo uništeno", kaže dr. Emil kaže Kendziorra, čija firma radi na praktičnoj primjeni te na istraživanju krionike.
Mnogima bi ovaj pojam mogao zvučati kao nešto između zablude i distopije. Kendziorra kaže da se otpor uglavnom svodi na to koliko čudno izgleda ideja o vraćanju nekoga iz mrtvih, ali da se na većinu medicinskih postupaka gleda sa sumnjom prije nego što postanu mainstream.
"Uzeti srce i staviti ga u drugog čovjeka na prvi pogled zvuči vrlo čudno, ali mi to radimo svaki dan", kaže Kendziorra.
Etička zabrinutost
Također smatra da je istraživanje koje pokazuje da se C.elegans, valjkasti crv, može kriokonzervirati i vratiti u punu funkciju ohrabrujući dokaz da cijeli organizam može nadići smrt. Postoje i neki dokazi o oživljavanju organa među glodarima: 2023. godine istraživači sa Univerziteta Minnesota Twin Cities kriogeno su pohranili bubrege štakora do 100 dana prije nego što su ih ponovno ugrijali i očistili od krioprotektivnih tekućina te ih presadili u pet štakora.
Postoji i etička zabrinutost oko ultrahlađenja mozga (usluga koju Tomorrow.Bio također nudi). Tijela klijenata njemačke firme pohranjena su u neprofitnoj fondaciji u Švicarskoj, za koju Kendziorra kaže da će osigurati njihovu zaštitu – ali kako bi to moglo funkcionirati u praksi stoljećima poslije, kada se potomak iznenada nađe zadužen za davno smrznut leš njegova prethodnika?
Dok se zagovornici krionike nadaju da će lijek za bolest koja je ubila pacijenta biti pronađen prije nego što se vrati u život, nema garancije za to. Tu je i pitanje neumjerenih troškova, pri čemu mnoge porodice vjerovatno nisu previše zadovoljne time što će se njihovo nasljedstvo potrošiti na taj način.
"Mislim da sloboda da sami odlučite nadmašuje sva druga potencijalna etička razmatranja. Postoji ogromna količina ljudi koji kupuju svoju drugu superjahtu, koji imaju 85 godina, kojima je ostalo, ne znam, tri godine života. Na temelju toga, ulaganje 200.000 dolara u potencijalni povratak na svijet izgleda kao pošten posao", kaže Kendziorra.
Većina klijenata mlađa od 60
Kaže da je većina njihovih klijenata mlađa od 60 godina, a naknade finansiraju kroz životno osiguranje (što se može dogovoriti preko firme ili samostalno). Za 51-godišnju Louise Harrison prijava je bila 'potaknuta znatiželjom'.
"Bila sam fascinirana idejom o mogućem vraćanju u život u budućnosti – činilo se to kao oblik putovanja kroz vrijeme. Imati male šanse za povratak u odnosu na nikakve šanse činilo se kao logičan izbor", rekla je Harrison.
Ona plaća oko 87 dolara mjesečno za članstvo i životno osiguranje te kaže da su se neki ljudi čudili njenoj odluci. "Ljudi mi često govore: 'Kako užasno, sve i svi koje poznaješ će nestati.' Ali to me ne odbija. Tokom života gubimo ljude, ali obično nađemo razlog da nastavimo živjeti", objasnila je svoje viđenje.
Tomorrow.Bio nada se da će i u SAD naći one sa sličnim pitanjima o tome kako će izgledati naš budući svijet. Izvještaji sugeriraju da je nedavna pandemija koronavirusa osvijestila ljude o smrti i povećala njihova nastojanja da sačuvaju život.
