Otkrivena je nova potencijalna mračna strana brzog napretka tehnologije umjetne inteligencije - značajan porast elektroničkog otpada (e-otpada), pokazalo je najnovije istraživanje. Naučnici s Kineske akademije nauka i Univerziteta Reichman u Izraelu sugeriraju da bi do 2030. godine globalni porast generativne umjetne inteligencije, uključujući chatbotove poput ChatGPT-a, mogao generirati između 1,2 miliona i 5 miliona metričkih tona dodatnog e-otpada, prijeteći daljnjim opterećenjem već opterećenog sistema ekonomisanja otpadom.
Velike potrebe - velike posljedice
Taj se porast pripisuje velikim jezičnim modelima (LLM), vrsti umjetne inteligencije koja obrađuje i generira jezik sličan ljudskom analizirajući ogromne skupove podataka. Dok generativne tehnologije umjetne inteligencije obećavaju zadatke u rasponu od stvaranja umjetnosti do složenog rješavanja problema, one zahtijevaju znatnu računalnu snagu i stalne nadogradnje hardverske infrastrukture, što dovodi do povećane proizvodnje e-otpada.
LLM zahtijeva značajne računalne resurse za obuku i zaključivanje, što zahtijeva opsežan računalni hardver i infrastrukturu, napominju autori studije koja je objavljena u časopisu Nature Computational Science, naglašavajući utjecaj toga na okoliš.
Peng Wang, stručnjak za upravljanje resursima pri Kineskoj akademiji nauka, predvodio je navedeni naučni tim u predviđanju mogućih količina e-otpada koje proizlaze iz napretka umjetne inteligencije od 2020. do 2030. godine. Istražili su četiri scenarija upotrebe, u rasponu od agresivnog do konzervativnog usvajanja generativne umjetne inteligencije. Prema scenariju velike upotrebe, godišnji e-otpad bi potencijalno dosegnuo 2,5 miliona tona do 2030. godine, što je otprilike količinski ekvivalentno jednom pametnom telefonu po osobi u cijelom svijetu.
Kako ublažiti potencijalni crni scenarij?
E-otpad može uključivati opasne materijale. Scenarij velike upotrebe predviđa da bi e-otpad povezan s umjetnom inteligencijom mogao pridonijeti do 1,5 miliona tona štampanih ploča i 500.000 tona baterija koje sadrže otrovne tvari poput olova i žive. Samo u 2023. godini 2600 tona e-otpada odbačeno je iz tehnologije umjetne inteligencije – djelić od 82 miliona tona očekivanog ukupnog globalnog e-otpada do 2030. godine, a očekuje se da će upotreba umjetne inteligencije problem e-otpada samo pogoršati.
Kako bi ublažili taj utjecaj, naučnici ukazuju na strategije kružne ekonomije. To uključuje produženje životnog vijeka postojeće infrastrukture i ponovnu upotrebu materijala. Studija naglašava da bi provedba tih strategija mogla smanjiti e-otpad povezan s umjetnom inteligencijom za čak 86 posto, piše Science Alert.
