Prošle godine u ovo vrijeme Bosna i Hercegovina je bila u iščekivanju ispunjenja uvjeta za početak pregovora s Evropskom unijom i s puno optimizma vlasti su najavljivali reforme koje su trebale ubrzati evropski put BiH, a samim tim one su se trebale i direktno reflektirati na bolji život građana.
Godinu poslije, kada se sagledaju rezultati koje su postigli vlasti, jedino što se može zaključiti kada se „podvuče crta“ jeste da rezultata nema, da je i minimum postignut na evropskom putu pao u sjenu brojnih blokada i neuspjeha i da smo ponovo u iščekivanju da će se čudo desiti u nadolazećoj godini. U nastavku donosimo retrospektivu najvažnijih političkih tema oko kojih su se vlasti sporile u protekih 12 mjeseci.
Vlast na svim nivoima u BiH većinu 2024.godine potrošila je na nezvaničnu i zvaničnu kampanju uoči lokalnih izbora održanih u oktobru, tokom koje su najveće stranke samo na oglašavanje i predizborne skupove potrošili ukupno više od 10 miliona KM.
Godinama s kojom se opraštamo ostat će upamćena po minornom broju usvojenih reformskih zakona na državnom nivou i po upućivanju u proceduru neustavnog zakona o Ustavnom sudu BiH koji je odveo Dom naroda PSBiH u višemjesečnu blokadu.
Iako je taj zakon, potekao iz SDS-a uz podršku SNSD-a i HDZ-a kasnije povučen, nanio je već posljedice i izazvao nove krize.
Evidentno je da je u protekloj godini vlast više i češće ubacivala „klipove u točak“ bilo kakvog napretka, nego što se bavila istinskim reformama.
Iako su u blokadama prednjačili SNSD i HDZ, ni „Trojka“ se ne može pohvaliti da je pokušala i naći izlaz iz situacije u koju ju je dovela koalicija s partnerima koji su nespremni za saradnju i kompromise u interesu države BiH i svih njenih građana.
Uspjeh usvajanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije pretvorio se u neuspjeh, jer iako je zakon usvojen u martu ove godine, ni u decembru nije došlo do utvrđivanja sukoba interesa ni kod jednog političara, što je poražavajuće i nedopustivo.
Neizbježni Izborni zakon BiH
Izborni zakon BiH i u 2024. godini bio je jedna od glavnih političkih tema.
Aspiracije HDZBiH da nametnu usvajanje svog antievropskog zakona srušio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kada je donio izmjene tog zakona.
Izmjene izbornog zakona su konano onemogućile kandidaturu presuđenih ratnih zločinaca na izborima, strankama su uvedene novčane kazne za preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, na što se one nisu previše obazirale, jer su po osnovu tih prekršaja platile oko 900.000 KM.
Na državnom nivou vlast je više puta zabilježila neuspjeh u pregovorima o Reformskoj agendi, dokumentu koji je ključan za aktiviranje novca iz Plana rasta čime je za BiH ostalo nedostupna prva tranša tih sredstava u iznosu od 70 miliona eura.
Kada su u pitanju entitetske vlasti, ona u RS-u je većinu svojih aktivnosti, kako Vlada RS, tako i NSRS usmjerila na pokušaje spašavanja Milorada Dodika, predsjednika RS-a od sudskog procesa pred Sudom BIH, donoseći nesuvisle i skandalozne zaključke.
I u 2024. godini svjedočili smo napadima na ustavni poredak iz NSRS-a, secesionističkim najavama, diskriminatornim zakonima i nacionalističkim izjavama.
Iako je Milorad Dodik najavljivao provedbu izbora u RS-u po entitetskom zakonu, povinovao se Izbornom zakonu BiH, a naknadno je usvojen entitetski zakon,ali ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Uz sve kritike vlasti ima mjesta i onoj "nije se rodio, ko je narodu ugodio".
Kada je u pitanju Vlada FBiH i Parlament FBiH, kao rezultat njihovog rada u ovoj godini obilježilo je stupanje na snagu zakona o Zabrana rada nedjeljom i zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima.
To su dva zakona o kojima rasprave i polemike ne jenjavaju.
Dok jedni pozdravljaju ove zakone drugi ih kritikuju, pa nema konsenzusa o tome jesu li oni uspjeh ili neuspjeh vlasti gledajući s aspekta da su većini građana donijeli korist, a političarima poene kojima se nadaju već na narednim izborima.
Kada se sagleda cjelokupan kontekst u vezi s ovim zakonima , evidentno je da iz njega proizilazi potvrda izreke „da se nije rodio ko je narodu ugodio“.
Novi izvor rasprava, neslaganja i podjela između „Trojke“ i HDZBiH, nedavno je donijelo usvajanje Zakona o gasnoj Južnoj interkonekciji BiH-Hrvatska u Predstavničkom domu Parlaenta FBiH.
Iz HDZBiH nisu glasali za ovaj zakon jer u njega nisu inkorporirane želje Dragana Čovića, prije svega o novoj gasnoj kompaniji sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala taj projekat, nego je taj posao povjeren BH gasu.
Činjenica da Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Federalnog parlamenta, inače kadar HDZ-a ne želi ovaj zakon staviti na dnevni red toga doma, prvi je znak blokada i nagovještaja da ćed Južna interkonekcija biti jedna od gorućih tema i u 2025. godini.
Kako se lijepa vijest pretvorila u lošu
Da i posljednji sati stare godine budu dinamični, puni nervoze, podijeljenih mišljenja i novih rasprava, zaslužna je odluka Vlade FBiH prema kojoj će najniža plata u FBiH već od 1. januara 2025. godine iznositi 1.000 konvertibilnih maraka.
U javnosti su se već pojavile dramatične izjave poslodavaca koji predviđaju da će povećanje doprinosa na ove plate ugroziti njihovo poslovanje i imati nesagledive posljedice.
Tako je radnicima koje većina poslodavaca godinama izrabljuje i bogati se na račun jeftine radne snage, zbog te „kuknjave“ i straha od gubitka posla pokvarena radost i raspoloženje koje je izazvala vijest o povećanju plate.
I dok još traju rasprave o tome je li odluka Vlade FBiH dobar ili oš potez iz Federalne vlade su pojasnili da će obrtnicima i malim preduzećima uplaćivati subvencije za doprinose, a kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena usljed povećanja minimalne plaće i primanja.
Minimalna plaća u FBiH od 1. januara treba bi biti povećana za 381 konvertibilnu marku.To je prvo povećanje minimalne plate u zadnjih 11 godina.
Zarad barem malo optimizma kojeg bismo mogli unijeti u Novu 2025. možda je najbolje da se na ovoj vijesti, koja ipak lijepo zvuči za radnike, kada su u pitanju događaji iz 2024. godine i zaustavimo.
Neka nam je svima sretna i uspješna Nova 2025.godina.
