Linije komunukacije

Kremlj: Nedavni razgovori Putina i američkog izaslanika “izuzetno korisni”

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov

Kremlj je u ponedjeljak opisao nedavne razgovore između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stevea Witkoffa kao "izuzetno korisne".

Putin i Witkoff sastali su se u petak u ruskom gradu Sankt Peterburgu, dok SAD i Rusija nastavljaju kontakte za oživljavanje bilateralnih odnosa, kao i za pronalaženje rješenja za rat u Ukrajini.

"Takvi kontakti su izuzetno korisni i veoma efikasni", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u Moskvi.

Peskov je rekao da su kontakti bili efikasni zbog uspostavljanja "veoma popularne" linije za komunikaciju između Moskve i Washingtona.

Rekao je da ovo pomaže i jednoj i drugoj strani da dobiju informacije iz prve ruke, potvrđujući da ne treba očekivati ​​trenutne rezultate zbog diskusija koje se vrte oko "veoma složenih" pitanja.

On je negirao bilo kakve razgovore o pripremama za sastanak Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Teško bi bilo očekivati ​​neku drugu odluku, pogotovo što su to prilično automatske radnje. Mi smo na početku našeg puta normalizacije odnosa, da ih praktično iznova izgradimo, tako da nemamo nikakva očekivanja po tom pitanju", dodao je Peskov.

Prošle sedmice, Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se produžavaju sankcije Rusiji uvedene u aprilu 2021, za vrijeme mandata bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, na još godinu dana.

Peskov je prokomentarisao i stav Evrope o rješenju sukoba u Ukrajini, optuživši zemlje EU-a da su sklone "daljem provociranju nastavka rata".

Glasnogovornik je dalje izdvojio primjedbe budućeg njemačkog kancelara Friedricha Merza dan ranije, tvrdeći da podržava ideju dalje eskalacije sukoba koji traje više od tri godine.

Tokom opsežnog intervjua za javni emiter ARD kasno u nedjelju, Merz je govorio u prilog tome da se Ukrajini daju rakete dugog dometa Taurus.

Njemačka se snažno protivila slanju raketa Taurus dugog dometa u Ukrajinu tokom mandata odlazećeg kancelara Olafa Scholza, strahujući da bi takva akcija mogla direktno uvući Berlin u sukob.