Kantonalni sud u Sarajevu danas je produžio mjere pritvora za još dva mjeseca osumnjičenim Ibri Berilu, Nađi Milišić i Adisu Mulaosmanoviću.
Berilo, dugogodišnji načelnik Općine Trnovo, njegova pomoćnica Milišić te Mulaosmanović, vlasnik hotela Aroma na Bjelašnici, terete se za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pranje novca.
U statusu osumnjičenih u višemilionskoj aferi koju je Tužilaštvo Kantona Sarajevo okarakterisalo, između ostalog, i kao "otimanje države imovine", nalaze se i Edina Džigal, Mulaosmanovićeva sestra, koja se brani sa slobode, te Nermin Demirović.
Trojka ranije završila iza rešetaka
Bivši direktor Sarajevo-šuma, Demirović, uhapšen je krajem augusta.
Njemu je nedavno određen jednomjesečni pritvor, dok je spomenuto četvero osumnjičenih uhapšeno početkom augusta i od tada se (izuzev Džigal) nalaze iza rešetaka.
Glavni argument odbrane osumnjičenih jeste da oni nikako nisu mogli počiniti krivčna djela koja im se stavljaju na teret, jer su odluke u vezi prodaje zemljišta na Bjelašnici, kako navode advokati, prošli sve instance - od mišljenja pravobranioca, javne rasprave, Općinskog vijeća Trnovo... odnosno da iza odluka ne stoji pojedinac, već kolektiv i da načelnik Berilo nikako nije mogao uraditi ono za što se tereti.
No, ono što Tužilaštvo tvrdi da krivična djela, a što se nalazi opisano u rješenju suda na osnovu kojeg je izvršena privremena zapljena imovine u vrijednosti od tri miliona KM, mahom luksuznih nekretnina na Bjelašnici, predstavljaju i radnje koje su prethodile tome.
Tako Tužilaštvo tvrdi da su Berilo, Milišić i Demirović od 4. jula 2013. godine do danas, na području Kantona Sarajevo, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granica službenih ovlasti i neobavljanjem svoje službene dužnosti, postupali na štetu državne imovine u vrijednosti većoj od tri miliona maraka.
Riječ je o zemljištu ukupne površine 27.296 kvadratnih metara katastarske općine Presjenica, Općina Trnovo.
Zemljište je u skladu sa Zakonom o šumama Kantona Sarajevo i ugovorom između preduzeća Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo i Ministarstva privrede KS preneseno na gospodarenje spomenutom preduzeću.
Nezakonit prijenos vlasništva
Tužilaštvo tvrdi da je nezakonito izvršen prijenos vlasništva nad navedenom državnom imovinom u korist Općine Trnovo i to tako što su Berilo, u svojstvu načelnika Općine Trnovo, Milišić, u svojstvu pomoćnice načelnika za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina, te Demirović, kao direktor i predsjedavajući uprave Kantonalnog javnog preduzeća za gospodarenje državnim šumama Sarajevo-šume, pokrenuli i proveli postupak eksproprijacije.
Time su, prema Tužilaštvu, prekršili Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom odnosno direktni ili indirektni prijenos vlasništva bez odluke Komisije za državnu imovinu osnovane Odlukom Vijeća ministara BiH.
Milišić se tereti da je 9. jula 2013. godine, suprotno Zakonu o eksproprijaciji FBiH, donijela Rješenje o ekspoprijaciji kojim su navedene nekretnine neosnovano eksproprisane od KJP Sarajevo-šume koje je u zemljišnim knjigama bilo upisano samo sa pravom raspolaganja, a ne pravom vlasništva.
Pri tome je, navodi Tužilaštvo KS, Demirović suprotno članu 3. ugovora između Sarajevo-šuma i Ministarstva privrede KS, propustio prilikom zastupanja državnog vlasništva u postupku eksproprijacije iskoristiti pravne lijekove protiv spomenutog Rješenja.
Dodaje da se da Demirović nije ni pismeno izvijestio Nadzorni odbor Sarajevo-šuma o nezakonitom ponašanju koje direktno ili indirektno utječe na poslovanje preduzeća, te suprotno Zakonu o upravljanju privrednim društvima u nadležnosti Kantona Sarajevo nije zatražio mišljenje nadležnog Ministarstva privrede KS prilikom donošenja odluke kojom se utiče na vrijednost kapitala i kojom se raspolaže imovinom, odnosno kapitalom društva.
To je omogućilo Općini Trnovo da izvrši upis navedenih katastarskih čestica u novi zemljišnoknjižni uložak sa uknjižbom prava vlasništva u korist Općine.
Upis vlasništva
Potom Tužilaštvo uključuje i Berila za kojeg tvrdi da je bio upoznat i učestvovao u nezakonitom stjecanju vlasništva u korist Općine Trnovo te, nakon što je izvršen upis vlasništva u korist Općine, raspolagao ovom imovinom kroz ovlaštenja načelnika i to na način da je provedena procedura krčenja i promjene namjene šumskog zemljišta u građevinsko te parcelisanje i prodaja zemljišta kao građevinskog.
Time je, dodaju, omogućeno stjecanje imovinske koristi za Općinu Trnovo u iznosu većem od tri miliona maraka.
Potom Tužilaštvo tvrdi da su se Berilo, Milišić, Mulaosmanović i pravno lice LOK-PIL d.o.o. Sarajevo (u vlasništvu Mulaosmanovića) i druga NN lica, u periodu od 10. marta 2015. do danas, u Trnovu udružili u grupu organizovanu s ciljem iskorištavanja službenog položaja i primanja dara, upotrebe i skrivanja imovine koja je pribavljena učinjenjem krivičnog djela.
Prema navodima Tužilaštva, Berilo i Milišić su postupajući u svojstvu službenog i odgovornog lica iskoristili svoja službena ovlaštenja te svjesnim kršenjem zakona Mulaosmanoviću omogućili stjecanje prava vlasništva na građevinski formiranoj parceli na kojoj, na osnovu navedenih propisa, nije mogao steći pravo vlasništva.
Time mu omogućeno da na osnovu ovih svjesnih i voljnih radnji Berila, Milišić i za sada neidentifikovanih lica na nezakonito stečenoj građevinskoj parceli, krene u izvođenje građevinskih radova koji se odnose na izgradnju poslovnog objekta.
Pri tome, prema Tužilaštvu, Mulaosmanović nije imao zakonsko opravdanje svih sredstva neophodnih za početak izgradnje objekta te s ciljem sakrivanja porijekla nezakonito stečene imovine u vidu formirane građevinske parcele istu investirao u privredno poslovanje izvršivši dokapitalizaciju pravnog lica LOK-PIL d.o.o. Sarajevo, čiji je jedini osnivač i vlasnik.
Izgradnja objekta
To je uradio, prema tužiteljima, tako što je prenio vlasništvo nad protivpravno stečenom imovinom sa sebe na pravno lice LOK-PIL što mu je omogućilo izgradnju objekta na navedenom građevinskom zemljištu i stjecanje nezakonitog prihoda u vidu prikazane dobiti pravnog lica LOK-PIL za 2021. godinu u ukupnom iznosu od najmanje 1,2 miliona KM.
Precizira se da je Milišić u svojstvu pomoćnika načelnika – rukovodica Službe za geodetske, imovinsko – pravne poslove i katastar nekretnina, uz učešće neidentifikovanih lica zaposlenih u Općini, podnijela Prijedlog da Općinski sud u Sarajevu u korist Mulaosmanovića izvrši uknjižbu prava vlasništva na parceli ukupne površine 449 m2, katastarska općina Presjenica, dotadašnje vlasništvo Općine Trnovo, na osnovu pravosnažnog Rješenja Općinskog vijeća Trnovo 14. juna 2016. koje je doneseno po zahtjevu Mulaosmanovića.
Dodaje se da je Mulaosmanović na zemljištu prethodno izgradio poslovni objekt bez prava korištenja radi građenja.
Također, Tužilaštvo tvrdi da je Milišić moralo biti poznato da je navedena parcela do 25. marta 2016. predstavljala šumsko zemljište, kada je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo dalo konačnu saglasnost za promjenu namjene u građevinsko zemljište, za koje je u skladu sa članom 53. Zakona o šumama propisano da se na njemu može graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom.
Iz toga proizilazi da Mulaosmanović nije mogao imati bespravno izgrađen poslovni objekt na navedenoj parceli.
Time, prema tužiocima, nije ispunio uslove da se izvrši uknjižba prava korištenja zemljišta radi građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi.
Vlasnik parcele
A to je dalje omogućilo Berilu, iako mu je moralo biti poznato da je Mulaosmanović uknjižen u zemljišne knjige kao vlasnik parcele 3008/54 suprotno Zakona o prostornom uređenju, da u svojstvu načelnika Općine Trnovo kao prodavac zaključi Ugovor o kupoprodaji sa Mulaosmanovićem neposrednom pogodbom - radi oblikovanja građevinske čestice - te prodaje ostatak parcele 3008/43 ukupne površine 637 m2, zajedno sa nekategorisanim putem, odnosno parcelama 3106/9 površine 19 m2 i 3114/43 površine 20 m2, u svrhu izgradnje poslovnog objekta na formiranoj građevinskoj parceli ukupne površine 1.125 m2.
No, Tužilaštvo precizira da jedinice lokalne samouprave mogu raspolagati nekretninama samo na osnovu javnog konkursa dok se prometovanje neposrednom pogodbom može vršiti samo izuzetno.
Time su, dodaju, Berilo i Milišić zajedno sa neidentifikovanim licima zaposlenim u Općini Trnovo i ostalim članovima grupe ljudi s ciljem činjenja krivičih djela pribavili Mulaosmanoviću korist u iznosu od najmanje 1,2 miliona KM.
Istovremeno, Mulaosmanović je znao da to predstavlja nezakonito stečenu imovinu, što mu je omogućilo, kako je već navedeno, da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa Berilom kojim kupuje ostatak parcele 3008/43, kao i parcele 3106/9 i 3114/43, radi izgradnje poslovnog objekta iako u tom momentu na vlastitim bankovnim računima nije imao novčanih sredstava u dovoljnom iznosu za izgradnju građevinskog objekta.
Takvom je imovinom raspolagao na način da započinje građevinske radove, nakon čega s ciljem prikrivanja nezakonitog porijekla predmetne parcele investira u privredno poslovanje izvršivši dokapitalizaciju pravnog lica LOK-PIL d.o.o. Sarajevo, koje se bavi uzgojem peradi i koje nema odgovarajuće reference za obavljanje ozbiljnih građevinskih poslova, zaključivši 15. januara 2020. notarski obrađenu Odluku o povećanju kapital, tvrde tužioci.
Nezakoniti izvori
Odlukom u svojstvu Skupštine LOK-PIL-a Mulaosmanović vrši povećanje osnovnog kapitala u stvarima, odnosno navedenim parcelama, u njegovom vlasništvu 1/1, procjenjene tržišne vrijednosti u iznosu od 234.000 KM, prema procjeni tržišne vrijednosti nekretnine sudskog vještaka 11. novembra 2019. godine.
Prijenos vlasništva je omogućio Mulaosmanoviću da nezakonito stečenu imovinu u vidu formirane građevinske parcele odvoji od nezakonitog izvora, te da integrira navedena sredstva u ekonomiju i koristi ih za privredno poslovanje, mišljenje je tužioca.
Tužilaštvo tvrdi da je na tekućem KM računu pravnog lica LOK-PIL od 10. aprila 2020. do 31. decembra 2021. kroz 66 transakcija ostvaren novčani priliv od više fizičkih lica u ukupnom iznosu od 2,4 miliona KM, po osnovu notarski obrađenih ugovora o prodaji budućeg prava vlasništa na nekretninama – poslovnom objektu apartmani u izgradnji.
Zatim je 18. januara 2021. Berilo donio Rješenje kojim se izdaje upotrebna dozvola investitoru - pravnom licu LOK-PIL - kojim je navedeno da je objekt trajnog karaktera, te se kao takav može uknjižiti u zemljišne knjige.
Apartman 25
Nakon toga Mulaosmanović vrši ponovno spajanje parcela 3008/54 i 3008/43, kao i parcela 3106/9 i 3114/43, u parcelu 3008/43 i etažiranje poslovnog objekta - apartmani sa javnim sadržajem - vlasništvo pravnog lica LOK-PIL koji se sastoji od podruma, prizemlja, četiri sprata i mansarde (ukupno 19 parking mjesta, 14 ostava, tri poslovna prostora, 31 apartman i zajednički prostori), ukupne površine 2.609,84 m2.
To omogućava Mulaosmanoviću da kao jedini osnivač i vlasnik pravnog lica LOK-PIL kroz godišnje finansijske izvještaje iskaže dobit za 2021. u iznosu od 1,2 miliona KM.
Tu se, prema Tužilaštvu, ponovo "uključuju" Berilo, Mulaosmanović, Džigal i druga NN lica, koji su s ciljem upotrebe i skrivanja imovine koja je pribavljena činjenjem krivičnog djela, znajući da ne postoji legalan pravni osnov, imovinu u vidu apartmana u poslovnom objektu (Hotel Aroma, op.a.), čiji je investitor pravno lice LOK-PIL, prihvatili, držali, raspolagali, koristili u drugom poslovanju i pokušali prikriti njihovu prirodu, izvor i vlasništvo imovine velike vrijednosti.
Tvrdi se da je Berilu pripao "famozni" apartman broj 25, površine 57 m2, novčane vrijednosti 212.000 KM...
