Procjenjuje se da bi 2024. mogla biti prva godina pada cijena nekretnina u Hrvatskoj, nakon dugogodišnjeg uzlaznog trenda. A već je u prvih šest mjeseci 2023. zabilježeno usporavanje prodaje u odnosu na 2022. od 9,3 posto.
Cijene nekretnina na Jadranu, a i u dobrom dijelu ostatka Hrvatske, postale su nepriuštive većini hrvatskih građana. Uprkos tome, na internetu se povremeno pojavljuju oglasi koji sugerišu da još postoje povoljne nekretnine na dobrim lokacijama.
Barem bi se to dalo zaključiti na osnovu jedne objave na Facebook stranici “Prodaja apartmana, kuća, zemljišta na moru do 50.000 eura“. Tu je, naime, nedavno jedan korisnik izrazio interes za kupovinu kuće ili apartmana u području od Crikvenice do Šibenika, a budžet kojim raspolaže je 60.000 eura.
Uprkos sumnjama drugih korisnika, koji su izrazili mišljenje da je teško pronaći nekretninu na Jadranu za takve niske iznose, pojedinci su podijelili iskustva suprotna od uobičajenih očekivanja.
"Zašto ne bi našla za taj novac? Ja sam nedavno prodao kamenu kuću s dvorištem, smokvama i pogledom na more u Crikvenici za 40,000 eura", glasio je jedan komentar. "U centru Senja je prije nekoliko sedmica renoviran stan od 75 m2 prodat za 70.000 eura. Ima još stanova za male novce, samo treba biti uporan. More je isto u Crikvenici, Šibeniku i na otoku Krku, pa tako i u Senju", piše drugi.
Procjenjuje se da bi 2024. mogla biti prva godina pada cijena nekretnina u Hrvatskoj, nakon dugogodišnjeg uzlaznog trenda. A već je u prvih šest mjeseci 2023. zabilježeno usporavanje prodaje u odnosu na 2022. od 9,3 posto, piše Večernji list.
"Očito će doći do usporavanja tržišta i kod nas, cijene više zasigurno neće rasti, sve je veća razlika tražene i ostvarene cijene stanova. No mislim da se iskustvo koje smo imali iz krize 2008. ne može više ponoviti jer smo na nivou zemlje tada gradili 25.000 stanova, a danas gradimo oko 15.000. A i to je veoma često prazno. Dio građana je naučio lekciju do kojih se razmjera prihoda može zaduživati, donesen je i Zakon o potrošačkom stambenom kreditiranju, čak su i banke manje izdašne u davanju kredita, vode računa o kupovnoj moći onih kojima daju kredite. Banke kod nas nikad nisu bile ozbiljan partner u programima gradnje priuštivih stanova, kao u svojim maticama: u Austriji, Italiji, Njemačkoj… K tome, one su nas prije bile obuzete stambenom štednjom, a da smo premije za stambenu štednju ulagali u socijalne i javnonajamne stanove, stambena zbrinutost građana danas bi kod nas ipak bila bolja", rekao je profesor s Pravnog fakulteta Gojko Bežovan.
Da se može očekivati pad cijena nekretnina, istakao je i guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjem brifingu centralne banke na kojem su predstavljene makroekonomske projekcije.
"U eurozoni je pao volumen prodaje, a sad i cijene, no ne u svim zemljama. Mi smo na repu tog ciklusa, vidimo slična kretanja, ali s pomakom. Pao je broj transakcija i manji je interes stranaca, ali još ne vidimo pad cijena kakav vidimo u drugim zemljama. Padu cijena prethodi pad likvidnosti. Ima nekih naznaka da se to događa, tržište se znatno ohladilo, ako se želi prodati, mora se ići sa znatno nižim cijenama", naveo je čelnik Centralne banke banke.
