Godinama je Kvadrant B, lokalitet u centru Sarajeva koji je ograničen sa sjeverne strane ulicom Hiseta do mosta Skenderija, sa južne strane rijekom Miljackom, sa zapadne strane ulicom Vrbanja, u žiži javnosti. Atraktivna lokacija u epicentru glavnog grada koja predstavlja ruglo već odavno je trebala poprimiti moderni urbanističko-arhitektonski izgled, ali uprkos brojnim obećanjima da će ovaj lokalitet postati moderno poslovno središte grada, on i dalje kvari sliku glavnog grada i predstavlja 'spavaonicu' za beskućnike.
Plan usvojen i na tome je sve stalo
Krajem aprila 2019. godine Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je izmjene i dopune Regulacionog plana Marijin Dvor - Kvadrant B. Ovim planskim dokumentom predviđena je šetnica uz Miljacku kao nastavak Vilsonovog šetališta, izgradnja koncertne dvorane i poslovne zone. Zamisao je bila da Sarajevo dobije funkcionalan, ambijentalno uređen prostor.
Plan je usvojen i na tome je sve stalo. U međuvremenu su se u javnosti pojavljivali različiti prijedlozi za plansko uređenje ove lokacije, koja je tokom agresije potpuno uništena i od tada prepuštena zubu vremena, ali sve je ostalo samo na idejama.
Ideja o urbanizaciji Kvadranta B stala je kada je godinu kasnije tadašnji ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić poručio da se 14 urbanističkih projekata u KS, među kojima je i Kvadrant B, mora uskladiti sa "Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada u KS". Ova studija je usvojena u oktobru 2019., ali sve do Kapidžićevih istupa, o njoj se malo znalo.
Zatim je Vlada KS, koju je tada činila Šestorka, 2021. godine stavila van snage ovu odluku, uz napomenu da će ona, ipak, biti uvrštena u novi regulacioni plan. On do danas nije usvojen.
"Dok sam bio ministar, pa i u kada sam bio na čelu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, stopirao sam gradnju u Kvadrantu B. Jedino rješenje je park. Sve je ono park i to je to što se mene tiče, a to što se njima ne sviđa to rješenje mene to ne dotiče", kazao je Kapidžić za Raport.
U međuvremenu je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pokrenula inicijativu za proglašenje Historijskog gradskog područja Marijin Dvor nacionalnim spomenikom. Komisija je poslije odustala od inicijative, ali je u novembru 2020. donesena Odlika na osnovu koje se Kvadrant B nalazi u prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika. Ovakva odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika dodatno je zakomplicirala urbanizaciju Kvadranta B, odnosno mogućnost gradnje poslovnog središta.
Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za Raport su kazali kako se Kvadrant B nalazi u zaštitnom pojasu nacionalnog spomenika “Istorijskog urbanog krajolika Sarajeva“ te da se na tom prostoru nalaze i nacionalni spomenici: "Graditeljska cjelina – grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici (Kotromanićeva br. 36, br. 38. i zgrada na uglu Kotromanićeve i ul. Kalmija Baruha); Graditeljska cjelina – mjesto i ostaci Električne centrale sa upravnom zgradom na Hisetima (Marijin-Dvoru).
"Pored toga, prostor Kvadranta B je na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH pod rednim brojem 533. Odlukom o proglašenju „Istorijskog urbanog krajolika Sarajevo“ definisane su specifične mjere zaštite na prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika: Za dobra koja su proglašena nacionalnim spomenicima (Mjesto i ostaci Električne centrale Hiseta i grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici) u tačno definisanom prostoru, primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju nacionalnih spomenika; Za dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih zahvata koji štete ili dovode u pitanje njihovu zaštitu i rehabilitaciju. Do donošenja pojedinačnih odluka, sva dobra upisana na Privremenu listu smatrat će se nacionalnim spomenikom i uživat će zaštitu propisanu Zakonom o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika", kazali su nam iz Komisije.
To praktično znači da svaki prijedlog intervencije u Kvadrantu B mora imati prethodno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama relevantnih odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju dobara.
"Komisija se prilikom davanja mišljenja na projekte i/ili planove vodi isključivo propisanim mjerama zaštite u cilju očuvanja integriteta nacionalnog spomenika i ambijenta krajolika ili prostora u kome se spomenik nalazi", naveli su iz Komisije.
Kada je u pitanju zaštitni pojas, odobravanje građenja u zaštitnim zonama i područjima koja graniče sa nacionalnim spomenikom utvrđuju se kantonalnim zakonima o prostornom uređenju. Ali, iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH kažu kako se Odlukama o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima BiH stavljaju van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski i drugi akti, u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama odluke.
Opasnost po sigurnost
"Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu", stav je Komisije čije su odluke konačne.
Iz Općine Centar, na čijem se lokalitetu nalazi Kvadrant B, za Raport su kazali da je za ovo područje donesena Odluka o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Gradski centar Marijin Dvor“, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Sarajeva, a da Grad Sarajevo provodi cijelu proceduru izrade ovog planskog dokumenta.
Administrativne procedure za sada su blokirale bilo kakve investicije i gradnju na ovoj lokaciji. Umjesto atraktivnog i reprezentativnog poslovnog kompleksa, Kvadant B, osim što narušava izgled centra Sarajeva, predstavlja i opasnost po sigurnost prolaznika. A, investitori zainteresirani za ovu lokaciju strpljivo čekaju da se razriješe administrativne peripetije zbog kojih centar glavnog grada BiH podsjeća na ratnu zonu.
