Stalni predstavnik BiH u UN Zlatko Lagumdžija danas je na Forumu „Rezolucija u uspostavi međunarodnog dana refleksije i komemoracije genocida 1995. u Srebrenici“ izjavio da je Rezolucija trenutno potrebnija svijetu nego nama jer je njena važnost u jačanju međunarodnog prava, očuvanju globalnog mira i sigurnosti, suočavanju s istinom o genocidu, borbi protiv njegovog negiranja, te obrazovanju i prevenciji budućih zločina.
Sa ovim dokumentom, kazao je Lagumdžija, namjera je da se da podrška jačanju međunarodnog prava u vremenu u kojem se dešavaju brutalna ubijanja civila u Gazi, kada vidimo ubijanje civila u Ukrajini i mnogim drugim dijelovima svijeta gdje su očigledno narušena osnovna ljudska prava koja idu ka tome čak da se može očekivati da bi na nekim drugim dijelovima svijeta moglo doći do ponavljanja ili novih zločina genocida.
"Naše je stanovište bilo da Srebrenica može biti svjetski primjer kako da se upozori svijet da se tako nešto ne smije događati, a i ako se dogodi – da će biti sankcionisano u skladu s međunarodnim pravom", kazao je Lagumdžija.
Intencija je bila da Rezolucija definira obavezu u aktivnosti ugrađivanja učenja o genocidu u Srebrenici u obrazovne programe širom svijeta, kao faktor prevencije i genocida u budućnosti i u konačnici faktor sprečavanja negiranja genocida kao praktične pripreme za ponavljanje genocida.
"Svijetu treba više nego nama. Treba nešto značiti međunarodnoj zajednici, treba značiti Ujedinjenim nacijama jer, kao što je svojevremeno i generalni sekretar UN-a Kofi Anan rekao, Srebrenica je najveća mrlja na savjesti UN-a od njihovog nastajanja. Mi ne možemo vratiti mrtve. Mi znamo šta se dogodilo. Genocid je presuđen", naglasio je Lagumdžija.
Pored negiranja genocida i opstruiranja Rezolucije ističe da ona „djeluje kao preventivna mjera protiv regionalne nestabilnosti i ponavljanja zločina i projekata kojima je presuđeno u Hagu“.
"Rezultat izglasavanja Rezolucije je da ćemo mi već ove godine u zgradi UN-a obilježiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Ali za pet godina, deset, svake godine 11. juli će biti dan kada će zbog usvojene Rezolucije UN pozivati cijeli svijet da im se pridruži u obilježavanju. To je ključna stvar", kaže Lagumdžija.
Najavio je da se 11. jula planira obilježiti u UN-u prvi put Međunarodni dan sjećanja po toj rezoluciji. Majke Srebrenice i Memorijalni centar 1. jula izložbom otpočinju dvosedmične prigodne aktivnosti u UN-u o genocidu u Srebrenici.
"Tada očekujemo ozvaničenje projekta koji ulazi u završenu fazu, a koji Majke Srebrenice već nekoliko godina pripremaju, a to je instaliranje „Srebreničkog cvijeta“ u vrtu UN-a, ispred zgrade UN-a. Nadamo se da će taj spomenik biti postavljen naredne godine. Ako završimo sve potebne procedure već ove godine možemo očekivati postavljane kamena temeljca za „Srebrenički cvijet“. Taj spomenik, kao i Dan sjećanja, ostat će ovdje dok UN postoji kao spomen cijelom svijetu da je Srebrenica simbol zločina koji se nikome ne treba učiniti. Zato je uloga Majki Srebrenice apsolutno nemjerljiva i dala je snagu i obavezu svima nama da damo sve od sebe da Rezolucija bude usvojena", istakao je Lagumdžija.
On nije očekivao da će usvajanje Rezolucije biti ovako složen i težak proces. U svom političkom i stručnom životu nije se susreo s kompleksnijim problemom u kojem ima više jednačina s više nepoznatih.
Ukazao je da „imamo dio struktura u BiH koje su protiv pravog imenovanja genocida u Srebrenici i njihovo negiranje genocida upućuje na to da oni pokušavaju da stvore teren, da se na neki način amnestira Srebrenica, ne bi li sutra imali mogućnost da ponovo hladno i nekažnjeno krenu u nešto slično, na nekom drugom ili na istom mjestu.
"Nama je problem predstavljala, s jedne strane, snaga našeg nazovimo tako, protivnika i onoga s kim smo igrali političku utakmicu u UN-u i doslovno širom svijeta – snaga njihove diplomatije. S druge strane, naše unutrašnje ustrojstvo. Trenutak u kojem smo ovo radili je izabran upravo uz svijest o tim problemima. Zašto kažem trenutak? Mi nismo, profesionalno posmatrano, mogli u ovo ući s bilo kakvom šansom za uspjeh, da nemamo predsjedavajućeg Predsjedništva koji je Bošnjak i ima i intelektualni i politički kapacitet i, slobodno mogu reći, posvećenost da se ovako nešto uradi. S druge strane, morali smo imati bar još jednog člana Predsjedništva koji će u Predsjedništvu imati prevagu jer smo znali da na trećeg člana sada ne možemo računati. Također je bilo neophodno imati ministra vanjskih poslova Bošnjaka jer je u svemu ovome njegova uloga nezaobilazna", podsjetio je Lagumdžija.
Rezolucija je usvojena zahvaljujući posvećenom radu tima ljudi koji dolaze iz različitih društvenih sfera okupljenih oko zajedničkog cilja.
"Navest ću samo nekoliko nezaobilaznih aktera. Tu prije svega milsim na Emira Suljagića, kao direktora Memorijalnog centra i Munire Subašić, predsjednice Majki Srebrenice. Tu je i Udruženje žrtava i svjedoka genocida koje vodi Murat Tahirović i da ne nabrajam mnoge koji ne mogu stati u prostor jednog intervjua. Ovo je morao biti jedan, slobodno mogu reći, svenarodni, bosanskohercegovački kao i bošnjački projekat vođen u institucionalnom kapacitetu države, ka ispunjenju zajedničke vizije, kroz međunarodne institucije", naveo je Lagumdžija.
Na kraju se zahvalio reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću. On je bio od samog početka aktivno uključen u čitav projekat. Njegova podrška, kako kaže, je bila ogromna. Komunikacija koju reisul-ulema i njegov tim imaju u svijetu bila je od neprocjenjive važnosti.
"Zbog priprema planova, strategija, analiza i konkretnog, koordiniranog i posvećenog zajedničkog rada smo dobili Rezoluciju i pokazali da znamo i možemo. Tu je naša najveća pobjeda. Vjerujem da će nas ovo iskustvo činiti boljim i uspješnijim u velikim, novim i starim izazovima koji su pred nama", poručio je Lagumdžija.
Forum je koncipiran kao panel sesija posvećena Rezoluciji, njenom značaju i implementaciji u procesu sveobuhvatnog dolaska do istine, pravde i pomirenja, kao i njenom međunarodnom značaju i budućim refleksijama. Nakon uvodnog izlaganja stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, kao panelisti na Forumu najavljeni su direktor Memorijalnog Centra Srebrenica - Potočari Emir Suljagić i predsjednica Udruženja „Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić.
