Oružane snage BiH su prije nekoliko dana dovezli trideset šatora na lokaciju kampa Lipa, sa ćebadima i vrećama za spavanje, nakon što je ovaj kamp izgorio a hiljadu migranata ostalo pod vedrim nebom. I kada se mislilo da je rješenje blizu i da se scenario od prije nekoliko dana, kada su migranti držani u autobusima 24 sata ne može ponoviti, pojavili su se novi problemi. Sada niko ne želi da preuzme šatore koji su postavljeni, s obzirom da je vojska imala obavezu samo da obezbijedi logistiku, po nalogu Predsjedništva BiH, ali dalje upravljanje treba da preuzme neko drugi, poput IOM-a, ili lokalnih vlasti, ili države, piše DW.
„Kriza je eskalirala i sada je to veliki problem", rekao je zamjenik ministra odbrane, Mirko Okolić ističući da nije normalno da Oružane snage obezbjeđuju takvu lokaciju. „Sve to Oružane snage treba da predaju prema nekom ko će to preuzeti“, kaže Okolić.
A preuzeti odgovornost izgleda neće niko. Nakon Vučjaka, te paljenja Lipe i njenog vođenja prethodnih devet mjeseci, otvara se ogromno pitanje interesa u slučaju migrantske krize u BiH i onih koji su prethodne tri godine bili uključeni u ovaj, sada je već izvjesno, unosan posao.
Međunarodna organizacija za migrancije je upravljala kampom Lipa prethodnih devet mjeseci. Za to vrijeme je bilo dovoljno prostora da se od privremenog kampa, napravi ono što je sada namjera- prihvatni centar, koji bi bio spreman za migrante do maja ove godine. Voda do kampa je dovedena još ranije, struja je bila takođe dogovorena, ali očigledno da nikom nije bilo u interesu da se bavi ovim pitanjem. Sve dok IOM nije napustio kamp, a migranti ostali pod vedrim nebom.
„Voda postoji u kampu, kao i cisterna od 50 hiljada litara. Ako se stavi agregat, to može vrlo brzo da se osposobi“, rekao je gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić, koji je sa ministrom bezbjednosti BiH, Selmom Cikotićem, prije dva dana obišao kamp. Cikotić je prije toga rekao da je situaciija takva, da će odmah zatražiti sjednicu Predsjedništva BiH.
Hitno pa ništa
„Planiramo da već sutra (4.1.) od Predsjedništva BiH tražimo hitnu sjednicu da donese odluku o angažovanju Oružanih snaga na inženjerijskom uređenju lokaliteta Lipa, da se može odmah pristupiti betoniranju podloga, instaliranju potrebnih instalacija, kanalizacija i drugih građevinskih radova, da bi se taj kamp u što je moguće kraćem roku, osposobio za kvalitetan trajniji boravak migranata”, rekao je Cikotić.
Od Predsjedništva BiH još nije zatraženo ništa a nije stigao ni agregat, koji je neoophodan „da bi se sve pokrenulo".
85 miliona eura do sada je ušlo u BiH samo od zemalja EU, kroz razne projekte ili direktnu pomoć, na ime migrantske krize. IOM je potvrdio da je oko sedam miliona potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migranta a 25 miliona za humanitarnu pomoć.
Evropska unija je prije tri dana najavila novih 3,5 miliona evra, uz koje je stigla i poruka da ukoliko BiH želi kandidatski status, mora pokazati da je u stanju rješavati migrantsku krizu. Podsjetimo ovdje da je EU zatvorila granice za migrante. Oni se, osim ilegalnim putevima probijajući se kroz granične kordone kojom prilikom nerijetko bivajući pretučeni, ne mogu još do zemalja u koje su krenuli.
Niko ne raspolaže novcem
Međunarodne organizacije koje se bave ovim pitanjem tvrde da svaki projekat i raspodjelu sredstava odobrava Ministarstvo bezbjednosti a da su oni samo izvršioci na terenu. S druge strane, iz Ministarstva bezbjednosti kažu da nemaju ništa sa novcem i da je na taj način i njihova odgovornost ograničena.
U praksi to znači da Ministarstvo bezbjednosti ne vrši raspodjelu novca po prioritetima niti, kao što smo vidjeli prethodnih dana, ima ingerencije nad bilo kojim nivoom vlasti u BiH. Postavlja se pitanje, za šta ima nadležnost državno Ministarstvo bezbjednosti.
Za migrante u BiH, ti milioni ne predstavljaju ništa. Pogotovo onima koji su van kampova, kojih je na hiljade, najviše u Unsko- sanskom kantonu. Plan za zaustavljanje humanitarne katastrofe ne postoji, jer se očigledno zaobilaze procedure kako bi se opstruisao svaki mogući dogovor. To je, kako smatraju poznavaoci prilika, u interesu onih koji raspolažu novcem.
Fazaj iz Afganistana, koji se nalazi na lokaciji Lipe, ne odustaje od namjere da se dokopa Njemačke. „Došao sam prije nekoliko mjeseci ovdje, pokušao sam da pređem granicu nekoliko puta, nisam uspio. Ovo sada gdje smo, nije ni za životinje. Nisam vidio da neko postupa sa životinjama ovako, a ne sa ljudima", kaže Fazaj" i dodaje:.„Hoću u Njemačku, ne želim da ostanem ovdje, ne želimo više da budemo tu.Neka nas puste da idemo prema Hrvatskoj, neka otvore granice".
Netrpeljivost raste
BiH je do sada dobila desetine miliona evra a smještaj migranata je uglavnom u nehumanim uslovima, posebno jer ih je više izvan prihvatnih centara, nego što ih je u njima. Posljednji kamp koji je u fazi formiranja, Lipa, nema nikakav status, niti se zna pod čijom je ingerenecijom, s obzirom da se IOM povukao i za sada ne želi da preuzme upravljanje šatorskim naseljem na Lipi.
A napetost između migranata i lokalnog stanovništva u Unsko-sanskom kantonu raste. Prije dvije večeri u Bihaću je izboden državljanin BiH, a sumnja se da je napadač bio migrant. Iz kantonalne policije potvrdili su da je riječ o ubodnoj rani u predjelu stomaka, da je lice prevezeno u Dom zdravlja sa teškim tjelesnim povredama. Privedena su tri lica, dražavljani Maroka, koji se trenutno vode kao svjedoci. Na učestale napade migranata, građani USK upozoravaju već tri mjeseca, okupljajući se ispred nekadašnjeg prihvatnog centra Bira u Bihaću, opravdavajući tako stav da migranti sa Lipe ne mogu biti vraćeni u Biru, jer bi to dodatno zakomplikovalo bezbjednosnu situaciju.
