Priča se već jako dugo priča i prijeti da se prenosi s koljena na koljeno. Nadležni ne haju, bolesni umiru. Predizbornih obećanja ne manjka.
Odgovornost za nedostatak krucijalnih lijekova prebacuje se s konja na magarca i obrnuto, samo izgleda da nikome nije jasno da s nedostatkom ključnih lijekova u borbi protiv najopakije bolesti odlaze i životi oboljelih pacijenata, pa bi isti nadležni trebali preuzeti odgovornost i za izgubljene živote.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu početkom godine upozorio je na nedostatak citostatika i odgovornost prebacio na Fond osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, koji je Raport potom kontaktirao, a on nas uputio na Ministarstvo zdravlja FBiH.
Koliko košta život?
Uglavnom, država ne može da nabavi prijeko potrebne lijekove, dok ih privatne apoteke nabavljaju bez problema. Ali to košta...
U Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu danas je predstavljen projekt "Glasaj za život" s ciljem pokretanja reforme neodrživog zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji svakodnevno do očaja dovodi hiljade pacijenata.
Projekt su pokrenuli predstavnici Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH, Udruženja Renesansa, Udruženja distrofičara Cazin, Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti SNAGA u BiH i Udruženja oboljelih od multiplog mijeloma, mijelodiplastičnog sindroma i drugih rijetkih krvnih bolesti u BiH, s ciljem pokretanja prijeko potrebnih reformi u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Da je dogorjelo do nokata objasnila je za Raport predsjednica Udruženja Renesansa Enida Glušac.
"Imaju dva problema s deficitarnošću citostatika i listama čekanja, odnosno s lijekovima koji se nabavljaju preko Fonda solidarnosti. Što se tiče deficitarnih citostatika, za njihovu nabavku je zadužen Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH", objašnjava Glušac.
Šta je tačno problem?
"Pa dođe do zastoja isporuke, da li su to neadekvatni ili kasno raspisani tenderi, ne bih znala odgovoriti, uglavnom Zavod zdravstvenog osiguranja pravda se Zakonom o javnim nabavkama, međutim, istom zakonu o javnim nabavkama podliježu i RS te Brčko distrikt i oni nemaju tih problema", jasna je Glušac koja je i sama pobijedila karcinom.
Lijekove koji nisu na listama fondovi refundiraju u određenom iznosu.
"Ukoliko se desi da neki od citostatika nedostaje u kliničkim centrima, neki pacijenti mogu te iste lijekove kupiti u privatnim apotekama, jer ih one nabavljaju na vrijeme i Federalni zavod refundira troškove u stopostotnom iznosu, dok Kantonalni refundira do pedeset posto. Time na neki način izlaze ususret pacijentima, međutim, pitanje je koliko neplanski posluju jer samim tim što refundiraju sto posto, lijek plaćaju i do tri puta više nego da su ga nabalili direktno iz veleprodaje, jer privatne apoteke naplaćuju i svoju maržu", napominje Glušac.
Lista smrti
Drugi problem, dodaje, lista je čekanja, ili kako je pacijenti s pravom zovu, ista smrti.
"Naime, Fond solidarnosti funkcionirao je ispravno samo prvu godinu kad je osnovan, to jeste 2022. Svake godine od tada do danas Vlada uplaćuje nedovoljan iznos u Fond solidarnosti, odnosno jednu petinu iliti manje od 20 posto od zakonom predviđenih", govori sagovornica Raporta.
Početkom godine na listi čekanja nalazila se 1.031 osoba, a prema riječima Glušac, najnoviji podaci kažu da određene lijekove čeka 1.299 pacijenata, od kojih je 339 s karcinomom pluća i dojke.
"Što znači, ako na to dodamo toliko ili više od toga, koji čekaju određene zdravstvene usluge, znači da imamo gotovo tri hiljade pacijenata na listama čekanja", ističe predsjednica Renesanse.
Napominje da se lijekovi koji su na listi čekanja ne refundiraju, a govorimo lijekovima koji koštaju nekoliko hiljada do desetine hiljada maraka na mjesečnom nivou.
I s refundacijom i bez nje, situacija je katastrofična. Ako uzmemo u obzir činjenicu da su ti lijekovi enormno skupi, postavlja se pitanje i kako pacijenti mogu priuštiti da ih kupe?
"S obzirom na standard u kojem živimo, mnogo pacijenata i nema taj novac da bi platio lijek, tako da ili skupljaju novac ili prodaju stvari. Ili, jednostavno, odustaju od terapije", zaključuje Enida Glušac za Raport.
Zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu. Je li baš toliki problem naše države da im ispuni tu jednu? Ili, barem, da ispuni (predizborna) obećanja i spasi živote.
