Livno je grad smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom. Kroz svoju dugu i bogatu historiju, Livno je postao značajan kulturni, ekonomski, politički, ali prije svega turistički centar ovog dijela Balkana.
Grad se smjestio u dolini rijeke Bistrice, okružen planinama, što ga čini prirodnim rajem, ali i važnim čvorištem na putu između centralne Bosne i Jadranskog mora. Danas Livno predstavlja interesantnu destinaciju za turiste zbog svoje historije, kulturne baštine, te prirodnih ljepota.
Livno je grad koji spaja bogatu historiju, kulturnu baštinu i prirodnu ljepotu. Posjetitelji koji dođu u Livno mogu uživati u raznovrsnim sadržajima, od istraživanja spomenika, planinarenja u prirodi, do uživanja u izvrsnoj hrani. Grad je savršen primjer destinacije koja čuva svoje tradicije, dok se istovremeno razvija u smjeru turizma.
Historija Livna
Livno se spominje u historijskim izvorima još u rimskom periodu, ali su najvažniji tragovi ostali iz srednjeg vijeka, kada je grad postao dio Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Ugarske. Tokom decenija, Livno je bilo pod različitim vladavinama – osmanskom, austro-ugarskom, te u sklopu Jugoslavije. Tokom osmanske vladavine Livno je bio važan vojni i turistički centar, dok je pod austro-ugarskom vladavinom grad doživio značajan razvoj u smislu infrastrukture i urbanizacije.
U drugoj polovini 20. stoljeća, Livno je bilo centar poljoprivrede i stočarstva, a u novije vrijeme se počinje razvijati kao turistička destinacija, sa specifičnim kulturnim identitetom.
Turci su Livnom vladali 400 godina. Tokom tog perioda nastalo je nekoliko čuvenih umjetničkih ostvarenja. Najeminentniji Livnjak tog vremena, Hadži-Jusuf Livnjak, imam Beglučke džamije, astronom i književnik, autor je prvog putopisa na Balkanu. Njegov je putopis jedan od najznačajnijih djela alhamijado književnosti, posebne vrste literarnog stvaralaštva muslimana zabilježenog orijentalnim pismima.
Značajnu ulogu u očuvanju identiteta u Livanjskom polju u tom su periodu imali franjevci, koji su se založili pred kraj turske vladavine za gradnju samostana Gorica s crkvom. Tu su danas smještene veoma vrijedne etnološke zbirke s podacima o življenju sve četiri konfesije u livanjskom kraju.
Turizam u Livnu
Livno danas nudi bogatstvo prirodnih ljepota i kulturnih spomenika, što ga čini atraktivnim za posjetioce. Grad je poznat po svojoj arhitekturi, starim kamenim kućama i historijskim spomenicima. Za ljubitelje prirode, Livno je pravi raj, sa svojim netaknutim planinama, rijekama i jezerima.
U Livnu je nekoliko značajnih kulturnih i vjerskih spomenika.
Stari grad Livno
Srednjovjekovni Stari grad Livno, smješten je na brdu iznad grada, odakle se pruža panoramski pogled na cijelu okolinu. Grad je kroz historiju bio vojni centar.
Stari grad u Livnu imao je nekoliko međusobno zavisnih objekata: skladište oružja kao centralni objekt, bedem i 4 tabije (Murpašina, Atlagića, Gajića i Krnač tabija), te 5 kula izgrađenih na stijenama iznad grada (Poletača, Čošek, Efrem, Vejs i Klanac kula).
Prvo je sagrađena srednjovjekovna tvrđava koja je pretvorena u osmanskom periodu u skladište oružja. Nalazi se ispod strmih stijena Crvenice koje okružuju Livno i uz izvor rijeke Bistrice. Osnova srednjovjekovnog utvrđenja je nepravilnog četverougaonog oblika prilagođenog terenu. Od skladišta danas su ostali dijelovi zidova, ostaci Vejs i Klanac Kule, nešto malo bedema i donekle se raspotnaju dvije tabije. Stari grad u Livnu ili Bistrički grad proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Katedrala sv. Petra i Pavla
Katolička Katedrala sv. Petra i Pavla sagrađena je u 19. stoljeću u centru grada. Katedrala je simbol vjerske baštine i ima značajnu ulogu u duhovnom životu Livna.
Gradnja samostana i crkve počela je 1854. po nacrtu splitskog arhitekta Franje Moisea i graditelja Ante Cecilijania iz Imotskog. Zapadno krilo samostana završeno je 1858. i te godine postalo rezidencijom, a 1859. i službeno je proglašeno samostanom sv. Petra. Južno se krilo radilo od 1861. do 1868, a sjeverozapadni dio samostana od 1873. do 1875. Rekonstrukcija cijelog zapadnog krila, po projektu Josipa Vancaša, izvedena je 1923. a južnog 1924. godine. Nakon Drugog svjetskog rata vršene su višekratne manje rekonstrukcije oštećenog i stradalog samostana.
Dukatareva džamija
Džamija Hadži Ahmeta Dukatara, Dukatareva džamija ili Glavica džamija jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Livna i jedna od njegovih najznačajnijih džamija. Smještena je u starom dijelu grada Livna, na uzvisini iznad donjeg dijela Livna. Izgrađena je između 1562. i 1574. godine na prirodnoj glavici čije se tri strane strmo spuštaju prema rijeci Bistrici, po kojoj je i dobila svoje alternativno ime.
Evlija Čelebija je spominje u svom putopisu kroz livanjski kraj 1660. godine kao staru, tvrdo zidanu, potkupolnu džamiju koja se nalazi blizu čaršije. Nad njenim vratima našao je kronogram iz kojeg je prepisao kronostih, koji glasi: “Kad ova džamija milošću Allahovom bijaše pri dovršenju, tajanstveni glas reč joj kronostih: Divna li je kuća pobožnih ljudi. Godina 996.”
Zidovi su rađeni od kamena. Džamija ima veliku centralnu kupolu i tri manje kupole na hajatu. Kupole su prekrivene olovnim limom. Na ulazu u džamiju se nalazi i kameni portal s natpisnom ploćom i tarihom. Munara je izrađena od kamena. U sklopu džamije se nalazi i sahat kula, abdesthana, gasulhana i garaža.
Desno od džamije nalazi se i sahat-kula, koja i danas pokazuje vrijeme. Zidovi rađeni od kamena. Međuspratne konstrukcije su bile drvene. Krov na četiri vode prekriven pocinčanim limom. Raniji pokrov je bila šindra.
Ostaci Rimskog naselja: Livno je bilo naseljeno još u rimskom dobu, a danas su prisutni arheološki nalazi koji svjedoče o toj povijesti. U blizini grada, u okolnim selima, pronađeni su rimski artefakti i građevine.
Prirodne ljepote
Okolina Livna je predivna i nudi brojne mogućnosti za ekoturizam, planinarenje, biciklizam, te uživanje u netaknutoj prirodi.
Impozantna planina Cincar je pravi raj za ljubitelje prirode i planinarenja. Cincar je jedan od najviših vrhova u BiH, a iz njegovih visina pruža se nevjerovatan pogled na Livno i okolna područja.
Jezero Buško Blato jedno je od najvećih akumulacijskih jezera u Bosni i Hercegovini i važna prirodna atrakcija. Jezero je odlično za razne aktivnosti poput vožnje čamcem, ribolova, ali i opuštanja uz obalu.
Rijeka Bistrica: koja protiče kroz Livno nudi mogućnosti za vožnju kajakom, rafting, ali i pješačenje uz njene obale.
Livanjski sir
Gastronomija Livna i okoline također je važan aspekt njegove turističke ponude.
Livanjski sir jedan od najpoznatijih proizvoda Livna i cijele Hercegovine, poznat po svom specifičnom okusu i načinu pripreme.
Ovaj cijenjeni sir počeo se proizvoditi u 19. stoljeću u okolini Livna po uzoru na tehnologiju proizvodnje francuskog sira grojera. Prvo se proizvodio isključivo iz ovčijeg, a danas uglavnom iz mješavine ovčjeg (60-70%) i kravljeg (30-40%) mlijeka, ili samo kravljeg mlijeka. Zrije prosječno 60-66 dana u kontroliranim uvjetima. Miris sira je izrazit i svojstven krškim sirevima. Okus je pun i ugodan, a kod starijih sireva pomalo pikantan.
Pojava ovog sira ima svoje historijske korijene. Velesile su 1878. godine na svom kongresu u Berlinu, a na prijedlog Velike Britanije, ovlastile Austro-ugarsku da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu, te da u njoj preuzme i uspostavi novu upravu. Austro-Ugarska iz vlastitog interesa nastoji što brže razriješiti naslijeđeno teško stanje nakon turske vladavine. Kako je Bosna i Hercegovina u to doba bila uglavnom agrarna zemlja, odmah se počelo s programima razvoja poljoprivrede, posebno stočarstva. Tako je u Livnu je 1886. osnovana Zemaljska poljoprivredna stanica, odakle je započela proizvodnja livanjskog sira.
Livanjski konji
Livanjski divlji konji žive na visoravni Krugu, na predjelu od Korićine do Borove glave. Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljoprivredi. Nakon što ih je u toj ulozi potisnula mehanizacija, ostavljeni su živjeti divlje, jer više nije bilo potrebe za njima.
Dnevno prelaze desetine kilometara da bi se nahranili i napojili. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima. Od 2013. livanjski divlji konji zaštićeni su i zakonom.
Projekt Pozitivne priče podržao BH Telecom
