Politika

Ljekari Nura i Emir Festić među prvima u SAD primili Pfizerovu vakcinu: Hrabri su oni koji se ne vakcinišu

Supružnici i ljekari Nura i Emir Festić koji žive i rade u Americi su među prvima koji su primili COVID-19 Pfizer-BioNTech vakcinu, i vjerovatno prvi bračni par bosanskog porijekla koji je primio novoodobrenu vakcinu protiv koronavirusa. U ekskluzivom intervjuu za Agenciju FENA govore o najaktuelnijem svjetskom pitanju –za i protiv vakcine.

Oboje su diplomirali na medicinskom fakultetu u Sarajevu i članovi su Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS) i oboje su završili specijalizacije i subspecijalizacije na Mayo Clinic, gdje dr. Emir Festić radi u zvanju redovnog profesora na odjelu Pulmologije, a njegova supruga dr. Nura Festić radi na University of Florida u Jacksonville, u zvanju docenta na Institutu za Neurologiju i neuroistraživački rad.

Ljudi konačno osjećaju rasterećenje

Na početku razgovora iznose svoje stavove o vakcini odgovarajući na pitanje jesu li imali dileme, zazor da se vakcinišu.

"Zdravstvena ustanova u kojoj radim, University of Florida Jacksonville, je jedna od prvih pet zdravstvenih institucija na Floridi koja je primila pošiljku Pfizer BioNTech vakcina ove sedmice. Vakcinu sam primila sa velikim entuzijazmom isti dan kad je postala dostupna zdravstvenim radnicima u našoj ustanovi, kao što je i veliki broj mojih kolega koji su joj imali pristup i mogućnost", kaže dr Nura Festić.

Njen suprug, dr Emir Festić kaže da je jedva sam čekao da primi vakcinu, pojašnjavajući taj stav činjenicom da je to u njegovom interesu, ali je to i njegova odgovornost da ličnim primjerom pokažemo zajednici šta nam je svima raditi.

Na pitanje kakva je atmosfera među kolegama na klinici i univerzitetu na kojima rade, hoće li svi biti vakcinisani, kažu kako je vakcinisanje na principu dobrovoljnosti.

"Vakcina je trenutno dostupna svim zdravstvenim radnicima u našoj instituciji, ali primanje je striktno na dobrovoljnoj bazi. Moja opservacija tokom proteklih dana je da brojni visokoobrazovani kao i ostali dobro informisani zdravstveni radnici pristupaju vakcinisanju, dok pojedinačni skepticizam pretežno dolazi iz redova onih koji koriste socijalne mreže za reference", pojašnjava dr Nura Festić.

Za primjer navodi dekana i generalnog direktora University of Florida Jacksonville, i svoju radnu kolegicu koja je vakcinu primila istovremeno kad i naša sagovornica.

"Ona je specijalista neurologije sa užom subspecijalnosti u području Multiple skleroze, a ujedno je i trenutno dojilja svoje prvorođene bebe. Vakcinu je primila prvi dan nakon što je postala dostupna bez najmanje doze skepticizma, sa širokim osmijehom na licu", kaže dr Nura Festić.

Dr Emir Festić kaže kako je na Mayo klinici bilo dosta entuzijazma i pozitivne energije na dan prijema vakcine.

"Ovako nije bilo dugo vremena. Ljudi su osjećali konačno određeno rasterećenje", kaže sagovornik.

U svijetu, a i u bh. javnosti su podijeljena mišljenja za i protiv vakcine?

"Podijeljena mišljenja nekada predstavljaju bazu zdrave polemike, a nekada uzrokuju štetu. Kada je u pitanju COVID-19 vakcina, mislim da su negativni komentari najvećim dijelom neopravdani, čak opasni i na individualnom i na globalnom nivou. Mislim da niko ne dovodi u pitanje efikasnost vakcine. Polemika je uglavnom usmjerena na temu potencijalnih neželjenih efekata. Rezultati rigoroznog ispitivanja ukazuju na odličan sigurnosni profil na preko 20 hiljada ljudi koji su je primili u proteklih pola godine, ugrubo govoreći. Pojedinačne alergijske reakcije i ostali blagi neželjeni efekti nisu ništa češći nego kod ostalih vakcina koje primamo već decenijama. Razlika između trenutno odobrene Pfizer-BioNTech vakcine i klasičnih vakcina koje koriste umrtvljeni ili oslabljeni virus postoji. Istina je da se radi o novoj medicinskoj tehnologiji u kojoj se koristi mRNA kao instrukcijski kod za metod izazivanja imuniteta. Međutim, koliko god ova terminologija zvučala misteriozna i kao takva predstavljala veliki izazov, bazični mehanizam je u biti prilično logičan i jednostavan.

Messenger RNA (mRNA) koja je sintetizirana kao replika dijela genetskog materijala SARS-COV-2 virusa se vakcinom unosi u naše tijelo i ubrzo krvotokom ulazi u naše ćelije. Važno je napomenuti da mRNA nema sposobnost prodora u jezgro ćelije gdje se nalazi naš individualni genetski kod (DNA) i iz tog razloga nema mogućnost modifikovanja naše genetske strukture, a što je suprotno neprovjerenim komentarima dostupnim na mnogim socijalnim mrežama. mRNA iz vakcine ostaje u okolnoj tečnosti naših ćelija i tu proizvodi tzv. “spike protein” koji je strukturalno identičan površinskom proteinu virusa koji prvi dolazi u kontakt sa ćelijom kada virus napadne organizam. Sintetska mRNA se degradira u našim ćelijama nakon sto proizvede “spike protein”. Taj sintetski “spike protein” onda napušta ćeliju i stacionira se na vanjsku površinu ćelijske membrane gdje služi kao mamac za individualni imunitet koji nas štiti od buduće infekcije na neko vrijeme (predviđa se 1-2 godine)", pojašnjava dr Nura Festić.

Nadopunjujući njeno objašnjenje dr Emir Festić kaže da je strah razumljiv nakon svega što se dešavalo u posljednjoj godini ali upravo zbog toga nije opravdan.

"Covid 19 je ubio milione ljudi a vakcina će zaštiti ljude od smrti, a neće ubiti vjerovatno nikoga", kaže sagovornik.

U nastavku razgovora, obzirom da supružnici Festić rade na prestižnim klinikama i univerzitetu te da razmjenjuju mišljenja sa kolegama, nametnulo se 'pitanje svih pitanja' - kakav je opći stav struke u smislu normalizacije života?

"Dosadašnji stav po pitanju COVID-19 pandemije je manje-više isti među gotovo svim geografskim, akademskim i socijalno-ekonomskim strukturama globalno. A to je, kao što je već posve evidentno, nova norma koju niko od nas ne prihvata sa oduševljenjem. Na sreću, dolaskom vakcine, prospekti za normalizaciju postaju daleko prihvatljiviji. Međutim, to se odnosi samo na scenario u kojem će kolektivni imunitet postati realnost. A da bi do toga došlo, oko 80 posto populacije mora steći imunitet, bilo putem vakcine bilo putem zaraze korona virusom. Između ove dvije opcije, mislim da je izbor veoma jasan: vakcina je apsolutni favorit na svim nivoima", naglašava dr Nura Festić.

"Ja mislim i nadam se da neće biti povratka na staru normalu kakvu je znamo. Valjda smo izvukli neke poruke iz ovog svega da ćemo nastaviti primjenjivati metode individualne i opšte zaštite kao i zaštite naše planete", smatra dr Emir Festić.

Bilo je novinarski neizbježno i piatnje kako izgledaju decembarski dani u susret praznicima i život na Floridi obzirom na covid?

"Manje-više, praznici ili ne, svakodnevnica je dirigovana novom normom koja podrazumijeva niz restrikcija koje su nam veoma poznate: maske, često pranje ruku, izbjegavanje bliskih kontakta sa okolinom, naročito u zatvorenim prostorima. U tom kontekstu, život na Floridi tokom zimskih mjeseci je nešto lakši nego na drugim geografskim paralelama jer nam klima omogućava neometan boravak na otvorenim prostorima. Međutim, gotovo svaki aspekt sadašnjice je obilježen ovim nesretnim virusom... i nastaviće sve dok se ne stekne grupni imunitet. Osobno, ja se iskreno nadam da će se to postići bezbolnijim putem između dvije opcije: infekcija ili vakcina. Moj glas svakako ide za vakcinu", poruka je dr Nure Festić.

Njen suprug kaže da je najveći negativni efekat za one čiji su članovi porodice daleko zbog restrikcije putovanja, pogotovo preko granica i okeana.

"Međutim za nas koji smo preživjeli sarajevski geto i ostale ratne strahote, u poređenju s tim, ovi izazovi su vrlo mali", kaže dr Emir Festić.

Značaj kolektivnog imuniteta

Završavajući razgovor naglasili su kako je važno potcrtati značaj kolektivnog imuniteta u prevazilaženju aktuelnog globalnog stanja uzrokovanog panedmijom, ali i prevladati antivakcinsku propagandu.

"Mislim da treba naročito naznačiti važnost gore navedenog kolektivnog imuniteta ako se želimo nadati povratku u normalne životne okolnosti koje uključuju grupna druženja, koncerte, utakmice, putovanja i slično, a ne samo imunitet pojedinca. U završetku želim naglasiti da su hipotetski dugoročni rizici ove vakcine koje vidimo na socijalnim mrežama, po mom mišljenju, rezultat straha od nepoznatog, a ne naučno potvrđenih činjenica. Nažalost, u slučaju ove globalne pandemije, nepotvrđena antivakcinska propaganda može izazvati katastrofalne posljedice.

Moj suprug i ja želimo svojim primjerom pokazati široj populaciji da je vakcina trenutno najpotentnije oružje koje imamo u borbi protiv ove globalne nesreće", zaključuje dr Nura Festić.

Dr Emir Festić je potvrđujući stav o nužnosti vakcinisanja ponovio komentar svoje supruge nakon što su joj čestitali na hrabrosti kad je primila vakcinu i kad je rekla: “Hrabri su oni koji se ne vakcinišu...”