RAST NAPETOSTI

Macron nije želio poniziti Putina. Sad mu je dosta, želi radikalnu promjenu na Zapadu

Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je u februaru povjerljive razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom kako bi postavio temelje za pariški summit, za koji se nadao da će promijeniti strategiju Zapada u ratu u Ukrajini. Zapadni saveznici - rekao je Macron dvojici čelnika - trebali bi zauzeti stav strateške dvosmislenosti prema Rusiji koji bi ostavio sve vojne opcije na stolu.

Radikalan odmak od Bidenovog stava s početka rata

Ideja je predstavljala radikalan odmak od stajališta koje je Bidenova administracija zastupala od početka rata. Pristup Washingtona bio je osmišljen kako bi se izbjegle akcije koje bi mogle isprovocirati Moskvu i eskalirati sukob. Macron je, nasuprot tome, želio prestati postavljati granice zapadnog angažmana - ono što se naziva "crvenim linijama" Zapada - i umjesto toga držati Kremlj u neizvjesnosti, piše The Wall Street Journal.

Biden je doveo u pitanje potrebu za promjenom strategije zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do eskalacije. Scholz se također usprotivio ideji rekavši da se time riskira podjela među saveznicima i da bi zemlje NATO-a mogle postati zaraćene strane.

Kada je u februaru održan summit, francuski predsjednik slušao je zamjerke Scholza i drugih - SAD je poslao Jamesa O'Briena, pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja - zbog svog poticanja novog pristupa.

Zaprepastio saveznike izjavom o slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu

Ipak, na kraju okupljanja Macron je zaprepastio saveznike rekavši na konferenciji za novinare da ne treba isključiti nijednu vojnu opciju, čak ni raspoređivanje postrojbi iz zemalja NATO-a.

Macronov prkos zacementirao je njegovu metamorfozu od jednog od prvih ratnih golubova do vodećeg jastreba. Francuski predsjednik bio je zagovornik dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na početku sukoba upozoravajući da saveznici "ne smiju ponižavati Rusiju".

Međutim, tokom prošle godine Macron je počeo pomicati granice do kojih je Zapad spreman ići u suočavanju s Moskvom. Bio je zagovornik pridruživanja Ukrajine NATO-u, kao i Evropskoj uniji. Također je bio u središtu diplomatskih pregovora usmjerenih na povećanje vojne pomoći Ukrajini pridruživši se Ujedinjenom Kraljevstvu u slanju snažnih krstarećih projektila u Kijev.

Ne želi slati vojsku u Ukrajinu da bi se tamo borila, ali…

Iza kulisa francuski dužnosnici naglasili su da Macron ne želi slati postrojbe u Ukrajinu kako bi se tamo borile. Umjesto toga, francuski dužnosnici predložili su članicama NATO-a da razmotre raspoređivanje osoblja za obuku trupa i čišćenje minskih polja. Biden i drugi američki dužnosnici više su puta odbacili mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu, među ostalim, i u predsjednikovu govoru o stanju nacije 7. marta.

Za Macrona je rat u Ukrajini postao test sposobnosti Evrope da preživi u svijetu u kojem američka sigurnosna jamstva više nisu hermetična.

Francuski čelnik već dugo je zabrinut da evropske zemlje riskiraju da se pretvore u obične vazale supersila poput SAD-a i Kine ako kontinent ne izgradi vlastite vojne sposobnosti. Saveznici su često ismijavali to stajalište kao Macronov pogrešan pokušaj da krene putem Charlesa de Gaullea, francuskog lidera nakon Drugog svjetskog rata poznatog po neovisnom stavu.

Globalna promjena

Sada Macron skreće pozornost na ono zbog čega su mnogi evropski dužnosnici privatno zabrinuti: da su desetljeća transatlantskih sigurnosnih veza u opasnosti od raspada. Američki državni sekretar Antony Blinken stigao je u utorak u Pariz na razgovore s Macronom, a otići će i u Bruxelles na sastanak s drugim saveznicima NATO-a kako bi obilježili 75. godišnjicu saveza.

Budući da će Donald Trump osigurati republikansku nominaciju prije predsjedničkih izbora u novembru, evropski dužnosnici strahuju da SAD pluta prema izolacionizmu. Kontinent se navikao na posthladnoratovsku mirovnu dividendu i velikodušne društvene modele koje je ona proizvela. Nacionalne vlade učinile su malo da ohrabre svoje građane na žrtve ratne ekonomije.

Posljednjih sedmica Macron je počeo koristiti mračnu retoriku kako bi pripremio francusku javnost za mogućnost izravnijeg sukoba s Moskvom upozoravajući da će ako Ukrajina padne, na red doći niz zemalja srednje i istočne Evrope. Sredinom marta njegov službeni fotograf objavio je crno-bijele fotografije šefa države u bokserskim rukavicama kako napetim bicepsima udara po vreći.

"Rat koji je egzistencijalan za Evropu"

"Šta se događa u Ukrajini? Rat koji je egzistencijalan za Evropu i za Francusku", rekao je Macron tokom televizijskog intervjua u udarnom terminu iz Elizejske palače i dodao: "Kad bi Rusija pobijedila, životi Francuza bi se promijenili. Više ne bismo imali sigurnost u Evropi."

Macronov pritisak na strateški zaokret, međutim, riskira podjele među saveznicima koje on želi ujediniti i voditi. Washington, Berlin i mnoge druge prijestolnice diljem zapadne Evrope nakon Macronovih izjava u februaru odmah su objavili da ne žele poslati postrojbe u Ukrajinu. Crvene linije koje je Macron želio prekriti dvosmislenošću sada su bile potpuno razotkrivene.

"Strateška dvosmislenost je poželjna, ali sada smo završili sa strateškom nedvosmislenošću", rekao je visoki evropski dužnosnik.

Kremlj koristi podjele na Zapadu

Kremlj iskorištava podjele. Interni memorandum iz Kremlja, u koji je The Wall Street Journal dobio uvid, opisuje ruske planove za diplomatsku i javnu kampanju kako bi se pojačao razdor oko Macronova stava i oslabila javna potpora Ukrajini. U dopisu stoji da bi kampanja trebala biti osmišljena tako da Macrona prikaže kao avanturista koji bi mogao izazvati vojni sukob između Zapada i Rusije.

Nakon što je apsorbirao početni val kritika, Macron je počeo dobivati podršku za svoje ideje u evropskim zemljama koje graniče s Ukrajinom i Rusijom. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski početkom marta rekao je da ideja o postavljanju snaga NATO-a u Ukrajinu nije nezamisliva.

Kęstutis Budrys, viši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Litve, rekao je u intervjuu da podržava Macronov pritisak zadržavanjem vojne opcije na stolu. Javnim proglašavanjem crvenih linija, rekao je Budrys, saveznici su Moskvi signalizirali vitalne strateške informacije. Kremlj može preduhitriti svaku eskalaciju, rekao je litavski dužnosnik, jer zna kako saveznici gledaju na sukob i što su zemlje spremne učiniti.

"To je psihološki rat"

Kalev Stoicescu, koji predsjeda odborom za odbranu estonskog parlamenta, rekao je da Zapad ohrabruje Rusiju raspravljajući o svojim crvenim linijama u javnosti i dodao: "To je psihološki rat."

Na početku rata Macron je otuđio svoje kolege u istočnoj Evropi gurajući dijalog s Putinom. Sedmicama prije ruske invazije poljski predsjednik Andrzej Duda upozorio je Macrona da "čini istu pogrešku koju je napravio Chamberlain" prije Drugog svjetskog rata pokušavajući pregovarati s ruskim čelnikom.

Macron se kretao između Kijeva i Moskve u pokušaju da spriječi sukob, a nakon što je Rusija izvršila invaziju, redovito je telefonski kontaktirao s Putinom pokušavajući ga nagovoriti da sjedne za pregovarački stol. Macron je dozvolio filmskoj ekipi da dokumentira nekoliko njegovih telefonskih razgovora s čelnicima, uključujući onaj u kojem se Putin želi riješiti francuskog čelnika kako bi mogao otići igrati hokej na ledu.

"Kad pokušate pregovarati s Putinom, on napravi nešto još agresivnije"

"Svaki put kad pokušate pregovarati s njim, on učini nešto agresivnije", rekao je Macronu tadašnji britanski premijer Boris Johnson nakon što je Putin priznao neovisnost dviju odcijepljenih regija Ukrajine, što je prethodilo invaziji.

"Mislim da smo bili u pravu što smo pregovarali", odgovorio je Macron. Alternativa je bila slanje postrojbi: "Da budemo jasni, nitko od nas nije bio spreman i još uvijek nije spreman poslati trupe u Ukrajinu."

Međutim, Macronov diplomatski pristup počeo je blijedjeti kako se sukob produbljivao. Rusija je provela brutalno bombardiranje i vojnu kampanju. Francusku su pogodili ruski kibernetički napadi, uključujući napad na jednu bolnicu. Macron i Putin prestali su razgovarati telefonom i počeli se javno napadati.

U maju 2023. Macron je otputovao u Bratislavu u Slovačkoj, gdje je pozvao Zapad da pruži sigurnosna jamstva Ukrajini. Macron, koji je proglasio NATO "moždanom mrtvim" 2019. godine, sada je izjavio da je "Putin ponovno oživio savez najgorim elektrošokom".

Nesigurnost Zapada dala veliku prednost Rusiji

U proljeće 2023. Ukrajina je pokrenula protuofanzivu, ali su se zapadni saveznici dvoumili hoće li Ukrajini poslati moćnije oružje kako bi ostvarila prednost. Odgode su Rusima dale vremena da izgrade čvršću odbranu, koja je na kraju osujetila protuofanzivu.

Francuska je zaostajala za SAD i Njemačkom u isporuci oružja Ukrajini. Izdvojila je 635 miliona eura vojne pomoći u prve dvije godine rata, prema Institutu Kiel, njemačkom think tanku. Njemačka je poslala 17.7 milijardi eura, a SAD 42.2 milijarde eura. Francuski dužnosnici rekli su da ove brojke ne održavaju učinkovitost oružja koje Francuska isporučuje.

Do februara ove godine ruske su snage odbile ukrajinsku protuofanzivu, vratile se u napad i počele napredovati. Francuska je slijedila Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku u potpisivanju bilateralnog sigurnosnog pakta s Kijevom, pri čemu je obećala do tri milijarde eura dodatne vojne pomoći. Paket je, međutim, stigao prekasno i bio je nedovoljan.

Pad Avdijivke

Danima kasnije Avdijivka je pala. Bilo je to prvi put u nekoliko mjeseci da su ruske snage zauzele ukrajinski grad.

Zvona za uzbunu oglasila su se unutar Elizejske palače. Za Macrona je usredotočenost Zapada na izbjegavanje eskalacije - javnim postavljanjem crvenih linija za svoj aktivni angažman u ratu - postala kontraproduktivna. Strategija je ostavila Francusku i njezine saveznike politički sputanima, rekao je Macron kasnije parlamentarnim zastupnicima, dok je Putin djelovao bez ograničenja hvaleći se ruskim nuklearnim arsenalom i šaljući topničke granate na Ukrajinu.

Macron je nazvao Bidena i Scholza da im kaže kako želi iskoristiti nadolazeći summit u Parizu za slanje poruke Putinu. Zapadne prijestolnice trebale bi prestati isključivati vojne opcije, rekao je Macron objasnivši čelnicima da nakon summita želi izaći u javnost s novim pristupom.

Scholz je odgovorio da će ako Macron izađe u javnost, zajedno s drugim čelnicima biti prisiljeni odbiti takvu opciju. Savjetovao je Macronu da ne poduzme taj potez rekavši da bi to moglo stvoriti osjećaj nejedinstva među saveznicima.

Bolno pitanje za saveznike

Macron je mjesecima ispitivao stav Scholza i drugih čelnika o potrebi strateške promjene. Visoki francuski vojni časnik Thierry Burkhard poslao je pismo svojim kolegama iz NATO-a u kojem opisuje kako bi saveznici mogli podržati Ukrajinu postrojbama unutar zemlje. Te su ideje uključivale lokalnu obuku ukrajinskih trupa, upravljanje odbrambenim sistemima i pomoć u kibernetičkom ratu, rekao je francuski dužnosnik.

Ali mogućnost stacioniranja zapadnog osoblja u Ukrajini - bilo civilnog ili vojnog - potaknula je bolno pitanje o tome kako bi saveznici trebali odgovoriti ako netko pogine u ruskom napadu.

Bidenova administracija bila je zabrinuta da bi Rusija mogla napadati francuske trupe u Ukrajini, prema jednom američkom dužnosniku. To bi riskiralo uvlačenje Francuske i potencijalno drugih zapadnih zemalja u sukob.

Macron je, međutim, rekao saveznicima da neće biti potrebe za uključivanje NATO-a ili SAD-a ako Rusija napadne francuske trupe. Francuska je imala gubitaka u vojnim kampanjama u Africi, primjerice, a nije se obratila za pomoć saveznicima.

Prije početka summita u februaru slovački premijer Robert Fico rekao je na televizijskom brifingu da su mu pripremni materijali koje je dobio za summit izazvali trnce. Dokumenti, rekao je, sugeriraju da niz zemalja NATO-a i EU razmatra slanje trupa u Ukrajinu. Fico je dodao: "Ne mogu reći u koju svrhu i što bi tamo trebali raditi."

Rast napetosti u Evropi

Napetost je rasla do trenutka kada su Fico, Scholz, O'Brien i drugi čelnici stigli u Elizejsku palaču 26. februara. Grupa je sjedila za dugačkim stolom ispod pozlaćenog stropa palače. Macron je podijelio svoja razmišljanja o potrebi za strateškom dvosmislenošću.

Francuski predsjednik zatim je zamolio Scholza, koji je sjedio do njega, da odgovori. Scholz se oštro usprotivio toj ideji, rekli su dužnosnici upoznati sa sastankom. Jedan po jedan, čelnici su uzimali riječ i pristojno odbacili ideju, uključujući one iz Nizozemske, Poljske i Grčke. Estonski premijer podržao je Macrona rekavši da lideri trebaju prestati govoriti što neće učiniti u sukobu i koncentrirati se na ono što hoće.

O'Brien je pozvao sudionike da izraze snažnu potporu inicijativama oko kojih su se svi složili -uključujući potrebu da se ubrza dotok streljiva u Ukrajinu i obuka ukrajinskih trupa - umjesto da se fokusiraju na međusobne razlike.

Nakon zajedničkog ručka čelnici su se vratili u svoje hotele. Macron je u međuvremenu stao za govornicu u prostoriji punoj novinara najavivši da saveznici pojačavaju napore u nabavi topničkog streljiva i projektila dugog dometa za Kijev te da rade i na uspostavljanju proizvodnje oružja unutar Ukrajine.

Sve se promijenilo u dvije godine

Upitan jesu li čelnici na summitu razgovarali o mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu, Macron je rekao da o tome nema konsenzusa, ali da se ništa ne smije isključiti.

"Mnogi ljudi koji danas kažu 'nikad' prije dvije godine su govorili: 'Nikad tenkovi, nikad avioni, nikad projektili dugog dometa.' Podsjećam da su prije dvije godine mnogi za ovim stolom govorili kako će ponuditi vreće za spavanje i kacige", rekao je Macron.

Vrativši se u svoju hotelsku sobu, Scholz je bio u nevjerici, rekli su dužnosnici. Macron je javno iznosio ideje koje su on i drugi čelnici privatno odbacili ranije tog dana. Njemačkog kancelara također je pogodilo Macronovo spominjanje kaciga. Berlin je bio izložen porugama jer je ponudio slanje 5000 kaciga ukrajinskim snagama početkom 2022. kada je Rusija pripremala svoju invaziju. Njemački dužnosnici rekli su da su samo odgovorili na ukrajinski popis želja sa stavkama koje je bilo najlakše poslati bez parlamentarnih i drugih procedura odobrenja.

Saveznici nisu pokolebali Macrona

Sljedeći dan Scholz je na društvenim mrežama napisao: "Neće biti slanja kopnenih trupa iz evropskih zemalja ili NATO-a."

Macron se nije pokolebao. Otputovao je u Prag - gdje su češke vlasti bile usred prikupljanja ključnog streljiva za Ukrajinu - i održao govor u kojem je podsjetio kako je Evropa bila podijeljena na dva dijela tokom Hladnog rata. Kukavičluk je, rekao je Macron, doveo do toga da je pola Evrope bilo prepušteno sovjetskoj vlasti.

"Svakako se približavamo trenutku kada ne bismo trebali biti kukavice u svojoj Evropi. Rat se vratio na naše tlo", rekao je Macron.