Mađarska je odlučila ostati pri svojim zahtjevima za energetska ulaganja prije nego što pristane na ruski naftni embargo, sukobljavajući se s državama EU koje se zalažu za brzo odobrenje dodatnih sankcija EU Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Evropska komisija je početkom maja predložila novi paket sankcija protiv Kremlja, ali mjere još nisu usvojene, a Mađarska je među najglasnijim kritičarima plana.
"Prvo nađimo rješenja, zatim sankcionirajmo", rekla je mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga.
To je u suprotnosti s pozivima nekoliko vlada na dogovor prije sastanka lidera EU, 30. maja. Mađarska, koja je jako ovisna o ruskoj nafti, rekla je da će joj trebati oko 750 miliona eura kratkoročnih ulaganja za nadogradnju rafinerija i proširenje naftovoda koji dovodi naftu iz Hrvatske.
Također je naglasila da bi dugoročno pretvorba njezinog gospodarstva u zemlju bez ruske nafte mogla koštati čak 18 milijardi eura.
Komisija je prošle sedmice ponudila do dvije milijarde eura potpore zemljama srednje i istočne Evrope bez izlaza na more koje nemaju pristup opskrbi koja nije ruska, to jest Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Tim državama također je ponuđeno dulje prijelazni period za odvikavanje od ruske nafte.
Kako bi riješila dugoročne probleme, komisija je objavila plan vrijedan 210 milijardi eura koji bi trebao okončati oslanjanje Evrope na ruska fosilna goriva do 2027., ali nije naznačila kako će se nova ulaganja podijeliti među državama EU.
Jedan od ključnih problema ostaje iznos koji je EU spreman platiti Mađarskoj za prilagodbu dviju rafinerija koje trenutačno mogu prerađivati samo rusku naftu.
Na prošlosedmičnom sastanku evropskih diplomata nekoliko izaslanika, uključujući one iz Francuske, Litve, Belgije i Irske, pozvalo je na kompromis prije sastanka lidera EU sljede sedmice kako bi se izbjegla politička eskalacija, rekli su diplomati.
