Intervju s Mahirom Mešalić, zastupnikom Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, počeli smo pitanjem šta misli o reformskim zakonima na evropskom putu, koje su stranke Trojke te njihovi partneri iz SNSD-a i HDZ-a usvojili na današnjoj sjednici Vijeća ministara.
"To su danas usvojili? Nisam upoznat, imao sam obaveza i nisam pratio.
Zovite nekoga s državnog nivoa, ja mogu odgovarati za pitanja vezana za federalni nivo", odgovorio nam je Mešalić.
Zakon je dobar
Onda ćemo Vas pitati o onome o čemu ste i Vi odlučivali kao federalni parlamentarac, a to je Zakon o Južnoj interkonekciji koji je usvojen u Predstavničkom domu?
Mislim da je zakon dobar, mislim da je bilo krajnje vrijeme da ga zajedno usvojimo, jer ide u korist svih građana - i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj.
Dobro je imati dodatne izvore snabdijevanja gasom.
To sam rekao i ljudima koji su to uspjeli da iniciraju od strane američke ambasade, jer mi smo taj zakon imali još 2021., ali je povučen iz procedure, ali je tada za taj zakon i HDZ glasao.
U međuvremenu se promijenilo jedino to što je gospodin Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, op.a.) želio da otvori poluprivatnu firmu i da ima ključeve nad ventilom.
Ovako, BH Gas nosi punu odgovornost za Južnu interkonekciju i ja sam jako obradovan što je taj zakon konačno usvojen.
Međutim, da bi zakon o Južnoj interkonekciji "zaživio", pogotovo jer je riječ o međudržavnom sporazumu, potrebno je da ga usvoje još neke instance.
Tu ste potpuno u pravu.
Pored Doma naroda Federalnog parlamenta, potrebno je da prođe i Vijeće ministara i državni parlament, kao i Predsjedništvo BiH koje u konačnici, po Ustavu, daje odobrenje na sve to.
Kako će se gospođa Borjana Krišto (predsjedavajuća Vijeća ministara i kadar HDZ-a) ponašati, ostaje da se vidi, ali ona treba da inicira međudržavni sporazum, naravno uz saglasnost Predsjedništva BiH, mna međudržavni sporazum sa Republikom Hrvatskom.
Hrvatska neće praviti problem
Mislim da od strane Republike Hrvatske tu neće biti problem, mogu postojati samo unutrašnje opstrukcije od HDZ-a.
HDZ i Trojka su se razišli na ovom zakonu. Kako generalno gledate na njihovu saradnju, kao vladajuću strukturu na nivou Federacije i države?
Mislim da su se oni razišli samo zbog pritiska Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, ovaj zakon o Južnoj interkonekciji je u nekoliko navrata već odbijan od strane Trojke u parlamentarnoj proceduri.
Nemojte zaboraviti da je premijer Vlade Federacije (Nermin Nikšić, op.a.) povukao te sve zakone, uključujući zakon o Južnoj interkonekciji, na početku svog mandata, dakle, uz pritisak HDZ-a.
Mislim da je ovaj razlaz, trenutno, razlog toga što su ljudi iz Trojke morali birati između američke ambasade, odnosno američke administracije, i HDZ-a.
Po ovom pitanju, oni su izabrali stav američke administracije, a po drugim pitanjima, oni biraju stav HDZ-a.
Međutim, moram i ovo naglasiti, da gospodin Nermin Nikšić, iako su insistirali ljudi iz američke administracije, nije ovo uradio na adekvatan način, jer su oni od njega tražili da ova Vlada Federacije to uputi u parlamentarnu proceduru.
Kad je Vlada FBiH to odbila, obratili su se direktno Parlamentu na čelu sa Draganom Miokovićem, koji je to uspio obezbijediti.
Mislite li da će aktuelna vlast uspjeti dočekati iduće izbore na ovim pozicijama u Federaciji BiH, pogotovo znajući za tijesnu većinu u Parlamentu?
S obzirom na ustavne nadležnosti, vrlo je teško nešto promijeniti. Mislim da će ova vlada ostati do kraja mandata.
Recimo, čak i kad izgubite većinu u Parlamentu, potreban je potpis predsjednika Federacije za rasformiranje vlade.
Dakle, procedura nije tako jednostavna, kad je u pitanju razrješenje Federalna vlade.
Sami bi trebali dati ostavke
Međutim, ako izgube većinu, mislim da bi sami trebali podnijeti ostavku, jer to više ne bi imalo smisla.
Kako ocjenjujete dvije godine aktuelnog saziva Federalne vlade?
Ocjenjujem da je potrošeno ni u šta.
Mi nismo donijeli nijedan reformski zakon, ni fiskalni zakon, nijedan znači... I ovo što smo uradili oko Južne interkonekcije, i to smo izglasali kao zakon iz prethodne vlade.
Nažalost, nismo vidjeli nikakve reformske zahvate, to se osjeti, to građani osjete, to svi osjete, čak i ljudi iz Trojke kritikuju pojedine poteze Federalne vlade.
Dolazite iz Tuzle, gdje je mnogo toga sporno u vezi tamošnjeg Kliničkog centra UKC Tuzla - i Kantona u kojem je na vlasti i Vaša stranka DF, kao dio Vlade TK. Kako gledate ne dešavanja ne samo na UKC Tuzla, nego i Kliničkom centru univerziteta (KCUS) u Sarajevu?
Mislim da je to većinom do Federalnog ministarstva zdravstva, dakle, Ustavni sud je rekao svoje. I moram Vas ispraviti, Demokratska fronta nije dio menadžmenta UKC Tuzla, nema direktora UKC-a, ali mislim da presudu Ustavnog suda svi moraju poštovati.
Dakle, Ustavni sud je jasno rekao da Federacija BiH i Tuzlanski kanton, i dvije vlade, treba da iznađu rješenja za ovu situaciju.
Imamo jasan stav
I ministri DF-a u Vladi TK bili su protiv imenovanja SDA kadrova na čelo UKC Tuzla zbog, kako su iz Vaše stranke tada naveli u saopćenju, "postojanja kumulacije funkcija i svojevrsne stranačke privatizacije ove ustanove"?
Tu smo jasno iskazali naš stav i tu nemamo dileme.
U zdravstvenom sektoru moraju biti urađene sve neophodne reforme, transparentne, i kad je u pitanju sarajevski KCUS i UKC Tuzla i kad su u pitanju svi drugi klinički centri, bolnice i domovi zdravlja na područje Federacije, jer je to od životnog značaja za građane.
I, za kraj, kakva je budućnost Demokratske stranke, kako Vi to vidite?
Nas su uporno gasili u nekoliko navrata, ali uvijek smo izlazili sve jači i jači.
Dakle, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus mi bilježimo rast, bilo da je riječ o općim izborima, gdje uvijek izađemo s najjačom reprezentacijom unutar stranke, bilo da je riječ o lokalnim izborima...
