Svijet

Masovne grobnice u blizini Mariupolja: Ukrajinci tvrde da bi u njima moglo biti 9.000 mrtvih!

Nove satelitske snimke pokazuju očite masovne grobnice u blizini Mariupolja, gdje su lokalni dužnosnici optužili Rusiju da je pokopala do 9.000 ukrajinskih civila kako bi prikrila pokolj koji se dogodio u razrušenom lučkom gradu koji je gotovo u potpunosti pod ruskom kontrolom.

Slike su se pojavile samo nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak proglasio pobjedu u borbi za Mariupolj, unatoč prisutnosti oko 2.000 ukrajinskih boraca koji su još skriveni u čeličani. Putin je naredio svojim trupama da zatvore čeličanu umjesto da je napadnu.

Putinova odluka

Putinova odluka da blokira čeličanu Azovstal vjerojatno ukazuje na želju da se obuzda ukrajinski otpor u Mariupolju i oslobodi ruske snage koje će biti raspoređene negdje drugdje u istočnoj Ukrajini, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane u procjeni u petak.

Pružatelj satelitskih snimaka Maxar Technologies objavio je fotografije na kojima se vidi više od 200 masovnih grobnica u gradu u kojem ukrajinski dužnosnici kažu da su Rusi pokopali stanovnike Mariupolja poginule u borbama. Slike su pokazale duge redove grobova koji se protežu od postojećeg groblja u gradu Manhush, izvan Mariupolja.

Gradonačelnik Mariupolja Vadym Boychenko optužio je Ruse da su "skrivali ratne zločine" uzimajući tijela civila iz grada i pokopavajući ih u Manhushu.

U grobovima bi moglo biti do 9.000 mrtvih, objavilo je u četvrtak Gradsko vijeće Mariupolja u objavi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Boychenko je ruske akcije u gradu označio kao "novi Babi Jar", što se odnosi na mjesto višestrukih nacističkih masakra u kojima je 1941. godine ubijeno gotovo 34.000 ukrajinskih Židova.

- Tijela mrtvih dovozila su se kamionima i jednostavno su bačena u humke - rekao je Boychenkov pomoćnik Piotr Andryushchenko na Telegramu.

Iz Kremlja nije bilo reakcije. Kada su otkrivene masovne grobnice i stotine mrtvih civila u Buchi i drugim gradovima oko Kijeva nakon što su se ruske trupe povukle prije tri sedmice, ruski dužnosnici odbacili su tvrdnje da su njihovi vojnici tamo ubili ijednog civila i optužili Ukrajinu da je organizirala zločine.

Maxar je u saopćenju rekao da pregled snimaka pokazuje da su grobovi u Manhushu iskopani krajem marta i prošireni posljednjih sedmica.

Nakon gotovo dva smrtonosna mjeseca bombardiranja koje je Mariupolj uglavnom pretvorilo u ruševinu koja se dimila, čini se da ruske snage kontroliraju ostatak strateškog južnog grada, uključujući njegovu vitalnu, ali sada teško razrušenu luku.

Žestok otpor

Nekoliko hiljada ukrajinskih vojnika, prema procjeni Moskve, uporno se sedmicama držalo u čeličani, unatoč udarima ruskih snaga i uzastopnim zahtjevima za predaju. Ondje je također bilo zarobljeno oko 1.000 civila, prema ukrajinskim dužnosnicima.

Ukrajinski dužnosnici više puta su optuživali Rusiju da je pokrenula napade kako bi blokirala evakuaciju civila iz Mariupolja.

Najmanje dva ruska napada u četvrtak su pogodila grad Zaporizhzhia, usputnu stanicu za ljude koji bježe iz Mariupolja. Niko nije zadobio povrede, rekao je regionalni guverner.

Crveni križ je rekao da je očekivao da će autobusima evakuirati 1.500 ljudi, ali da su Rusi dopustili samo nekoliko desetaka da ode i izvukli neke ljude iz autobusa, prenosi AP.

Umjesto da pošalje vojsku i dokrajči branitelje Mariupolja unutar fabrike čelika u potencijalno krvavom frontalnom napadu, Rusija očito namjerava održati opsadu i čekati da se borci predaju kada im ponestane hrane ili municije.

Vjerovalo se da je više od 100.000 ljudi zarobljeno s malo ili bez hrane, vode, grijanja ili lijekova u Mariupolju, koji je imao prijeratno stanovništvo od oko 430.000. Više od 20.000 ljudi ubijeno je u opsadi, prema ukrajinskim vlastima.

Ratna stradanja

Grad je zaokupio svjetsku pažnju kao poprište nekih od najgorih ratnih stradanja, uključujući smrtonosne zračne napade na porodilište i pozorište.

Zauzimanje Mariupolja predstavljalo bi najveću pobjedu Kremlja dosad u ratu u Ukrajini. To bi pomoglo Moskvi da osigura veći dio obale, dovrši kopneni most između Rusije i poluotoka Krima, koji je Rusija zauzela 2014. godine i oslobodila bi više snaga za pridruživanje većoj i potencijalno posljedičnoj bici koja je sada u toku za istočno industrijsko središte Ukrajine, Donbas.

Ruski dužnosnici sedmicama su govorili da je zauzimanje Donbasa glavni cilj rata. Moskovske snage otvorile su novu fazu borbi ove sedmice duž fronte od 480 kilometara od grada Harkova na sjeveroistoku zemlje do Azovskog mora.

Iako je Rusija nastavila s jakim zračnim i topničkim napadima na tim područjima, čini se da nije dobila nikakav značajniji položaj u posljednjih nekoliko dana, prema vojnim analitičarima, koji su rekli da moskovske snage i dalje pojačavaju ofenzivu.