Ekonomija

Masovni otkazi ne prestaju: Dobro razmislite ako želite otići s trenutnog radnog mjesta!

Samo u Sjedinjenim Američkim Državama u aprilu je četiri miliona radnika dalo otkaz dok je u martu to napravilo 4,5 miliona ljudi.

No te bi brojke mogle ili ostati iste ili se povećati sljedećih mjeseci jer se trend masovnih otkaza nastavio i nakon pandemije, a zaposlenici žele veće plaće, nove izazove i fleksibilne načine rada.

Zanimljivo je i to da neki radnici daju otkaz samo zbog povratka u urede nakon dvije godine hibridnog i rada od doma, prenosi Tportal.hr.

Nova ekonomska kriza

No sve to događa se usljed nove ekonomske krize, inflacije i rata u Ukrajini, što, kako upozoravaju ekonomisti, najavljuje novu recesiju i teška vremena. Zato stručnjaci savjetuju ljudima koji se sljedećih mjeseci spremaju na davanje otkaza da prvo skoče pa kažu "hop".

Prema istraživanju PwC-a, svaki peti ispitanik promijenit će posao u sljedećih 12 mjeseci. Konsultantska kompanije je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu predstavila svoje Globalno istraživanje nada i strahova radne snage u 2022., u kojem je ispitano više od 52.000 radnika u 44 zemlje.

Ispitanici su naveli da ih potreba za većom plaćom i napretkom te želja da "budu svoji" potiču na razmišljanje o promjeni posla, piše CNBC.

Pritom blizu 35 posto ispitanika planira tražiti od svojih poslodavaca povišicu u sljedećih 12 mjeseci. Pritisak za veću naknadu najveći je u tehnološkom sektoru, u kojem je 44 posto ispitanika koji rade u industriji navelo da planiraju tražiti povišicu.

S druge strane, samo 25 posto onih iz javnog sektora učinit će isto. Ključno za kompanije je ulaganje u digitalnu transformaciju i vještine radnika - poslodavci se moraju usmjeriti na ljudske resurse te njihovu edukaciju i usavršavanje, jer će u suprotnom nastaviti gubiti ljude.

Istovremeno se tržište rada rapidno mijenja usljed rastuće inflacije, povećanja kamatnih stopa i ekonpmskih poremećaja.

Zbog toga je povećana vjerovatnost pojave ekonomske kontrakcije, a koja će imati znatne posljedice na radnike.

"U gotovo svim slučajevima zaposlenici bi trebali malo bolje razmisliti prije nego daju otkaz. To je velika odluka i često nije lako odvagnuti sve prednosti i nedostatke, a potencijalni ekonomski pad čini tu računicu još težom", rekao je za CNBC Anthony Klotz, profesor na Sveučilištu Texas A&M.

Stručnjaci za karijeru kažu da bi prilikom traženja posla ljudi trebali imati na umu da će, ako odu iz neke kompanije, zbog ekonomske i geopolitičke situacije možda biti žrtve otkaza u drugim firmama i da će se poslodavci, koliko god novi radnik bio marljiv, možda voditi pravilom da prvi idu oni koji su zadnji došli.

Otpuštanja su neminovna u recesiji jer firme tada nastoje smanjiti troškove.

Procjenjuje se da su u prošloj globalnoj finansijskoj krizi 2008. i 2009. izgubljena 22 miliona radnih mjesta, a upravo tada su firme prednost dale radnicima s dužim radnim stažem.

Odvagnuti rizike i nagrade

"Ne predviđam drastičnu promjenu te filozofije iz razloga koji sežu od lojalnosti poslodavaca do vremena potrebnog za uključivanje i obuku mladih radnika prije nego što se vidi njihov potpun učinak", rekao je Adam Samples, predsjednik kompanije za zapošljavanje Atrium.

Zato stručnjaci kažu da bi radnici trebali pažljivo odvagnuti rizike i nagrade ako žele otići s trenutnog radnog mjesta, kao i da trebaju pratiti kako se mijenja okruženje radnih mjesta i razmisliti hoće li moći ili ne opravdati svoju vrijednost u novoj ulozi, koja bi ih mogla 'spasiti' u recesiji.

Savjetuju da, ako već mijenjate posao, istražite kako stoji vaš sektor ili neki drugi u koji želite preći, odnosno koji su sektori bili pogođeni, a koji su napredovali u recesiji.

Najpogođeniji su ugostiteljstvo, maloprodaja, nekretnine te putovanja i turizam jer ljudi postaju štedljiviji, no otpornost su pokazali važni sektori poput zdravstva, komunalnih usluga, osnovnih namirnica i prijevoza.

"Umjesto da ciljate na najvišu moguću plaću, usredotočite se na pregovaranje o pogodnostima koje će vam donijeti vrijednost i poboljšati ukupnu ravnotežu između posla i privatnog života, poput plaćenog godišnjeg i slobodnih dana, fleksibilnog načina rada i edukacije.

Na taj način i dalje dobijate dodatnu vrijednost", pojasnila je stručnjakinja za karijere Amanda Augustine.